Na izložbi „Dragi Pinocchio”, koja upravo traje u Etnografskom muzeju u Zagrebu, predstavljeni su radovi talijanskih dizajnera i grafičkih dizajnera koji su dali novi oblik najpoznatijem lutku na svijetu u subotu
U Etnografskom muzeju u Zagrebu upravo traje izložba „Dragi Pinocchio”, koja je svečano otvorena u subotu, 9. studenoga 2024. i traje do 8. prosinca, a realizirana je u suradnji Veleposlanstva Republike Italije u Republici Hrvatskoj, Etnografskoga muzeja i Hrvatskoga školskog muzeja. Izložbu je osmislio i postavio jedan od najvećih europskih muzeja posvećenih dizajnu, ADI Design Museum u Milanu, u povodu obilježavanja 140 godina prvoga izdanja romana Pinokijeve avanture talijanskog pisca Carla Collodija.
Izložba nam donosi priču o tome kako talijanski dizajneri interpretiraju taj književni lik. Simbolikom prožeta priča o odrastanju i sazrijevanju te o razvoju samospoznaje i samorealizacije pretače se u igru s oblicima koji rezultiraju novim predmetima nadahnutim Pinocchijevim likom. Kustos izložbe Giulio Iacchetti vidi jaku poveznicu između Pinocchija i povijesti talijanskog dizajna jer kako kaže u svojem imaginarnom obraćanju Pinocchiju: „No upravo mi ovaj komad otpadnog drva puno kaže o tebi i o dizajnu jer, vidiš, tipično je za talijanske dizajnere da ni od čega naprave nešto, odnosno da prepoznaju vrijednost čak i u jednom komadu drva kojemu nitko drugi ne bi pridao posebnu pažnju. Stoga bi trebao znati da je Geppetto bio prvi pravi talijanski dizajner.”
Zahvaljujući Etnografskom muzeju u Zagrebu, koji je ugostio i postavio ovu izložbu, hrvatska publika može doživjeti svu domišljatost, razigranost, ljepotu i profinjenost talijanskog dizajna putem 21 uporabnog predmeta koji su dizajnirale neke od najpoznatijih talijanskih tvrtki, 31 uporabnog i dekorativnog predmeta koji su dizajnirali upravo za ovu izložbu talijanski dizajneri te 31 grafike koje su također osmislili talijanski dizajneri.
O samom dizajnu izložbe govorio je na njezinu otvaranju u Etnografskom muzeju arhitekt Matteo Vercelloni iz milanskog muzeja dizajna ADI.
Kustos izložbe je Giulio Iacchetti, autor dizajna arhitekt Matteo Vercelloni, dok je grafički dizajn izložbe osmislio Federica Marziale Iadevaia. Koordinatorice i organizatorice izložbe su Maria Pina Poledda i Sofia Teresa Rodriguez, a kustosica izložbe u Etnografskom muzeju u Zagrebu je Tea Rittig.
Osim izložbe, u suradnji s Hrvatskim školskim muzejom osmišljene su za najmlađu publiku radionice na temu „Pinocchio ide u školu”, koje su održane u Etnografskom muzeju 16., i 23. studenoga 2024. Radionice je vodila Ivana Dumbović Žužić, viša kustosica pedagoginja Školskog muzeja. Pinokio je slavna priča koja je svojedobno odnijela veliku slavu među čitateljima, a danas je stekla kultni status diljem svijeta. I najmlađi čitatelji znaju za lutka Pinokija koji je silno htio postati pravi dječak, a kada bi lagao, narastao bi mu nos. U radionici koju je HŠM organizirao za djecu od 8 godina na više, pozornost je bila na Pinokijevu putu u školu. Dio te slavne priče o tome što se putom do škole dogodilo pretočen u zajednički ispričanu mini pop-up slikopriču. (ri)
Uz izložbu „Dragi Pinocchio” posjetiteljima se pružila prigoda da u utorak, 19. studenoga 2024. nazoče predstavljanju knjige Atlante Pinocchio u kojoj se nalazi 96 članaka sa svih kontinenata na temu Collodijeva Pinocchija. U okviru proslave 140. obljetnice objave romana (1883.), projekt Pinocchio international okupio je više od 140 suradnika diljem svijeta čiji je zadatak bio prikupiti podatke o svemu što je u njihovim zemljama prevedeno, objavljeno, uprizoreno, prilagođeno, a da je nadahnuto romanom Pinocchijeve pustolovine ili samim naslovnim junakom. Na predstavljanju te knjige u EMZ-u dr. sc. Sanja Roić, red. prof., i dr. sc. Katja Radoš-Perković, izv. prof., s Odsjeka za talijanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu govorile su o sudjelovanju na projektu i o uspjehu i dugovječnosti Pinocchija u Hrvatskoj. (ri)
Školski muzej i Centar za autizam Zagreb s ponosom predstavljaju izložbu koja slavi desetljeće prijateljstva, kreativnosti i inkluzije u kojima su mladi umjetnici pokazali svoju nevjerojatnu maštovitost i talent, stvarajući radove koji nadahnjuju i potiču na promišljanje o važnosti prihvaćanja i jednakosti. Izložba nije samo retrospektiva suradnje, ona je poziv na stvaranje društva u kojem je različitost bogatstvo, a umjetnost most koji povezuje
„Kako sam si zamislila more? More sam si zamišljala kao jednu veliku rijeku. Mislila sam da se može vidjeti obala iz jednog kraja na drugi. Nisam mogla zamisliti da bi tako veliki parobrodi mogli ploviti po moru. Također nisam si mogla zamisliti da bi morska voda bila tako slana. Kad sam ove godine došla na more vidjela sam sve drugačije. Začudila sam se onoj velikoj površini vode. Nigdje se ne vidi kraja. Izgleda u daljini kao da se s nebom spaja...”, zapisala je u Krapini 13. studenoga 1954. godine učenica Brankica i za svoj sastavak o prvom susretu s morem dobila peticu.
U Arhivskoj zbirci Hrvatskog školskog muzeja nalazi se fond Dokumentacija o školama u kojem su pohranjene ankete koje je provodio Odjel za prosvjetu Banovine Hrvatske tijekom 1939. i 1940. godine. Nakon uspostavljanja samostalnosti Banovine Hrvatske unutar Kraljevine Jugoslavije, banska vlast imala je 11 odjela, uključujući i Odjel za prosvjetu koji je tada imao potpunu autonomiju u odnosu na središnju vlast u Beogradu i Banovina je imala potpune ovlasti u provedbi prosvjete.
Gostujuća izložba Instituta za arheologiju i Arheološkoga muzeja u Zagrebu Djetinjstvo u davna vremena u Gradskom muzeju Požega donosi brojne zanimljivosti iz života najmlađih članova drevnih zajednica
Izložba je proizašla iz istoimenoga projekta Školskog muzeja i Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, koji objedinjuje istraživački rad, umjetničku praksu i suvremene edukacijske pristupe te otvara nove modele suradnje između škola i muzeja
U Hrvatskom školskom muzeju Podravkin medo Lino postao je junak edukativne radionice „Medo i srce prijateljstva” koja uz igru, razgovor i kreativno stvaranje upoznaje djecu s igračkama s kakvima su se nekada igrale generacije prije njih, ali i s vrijednostima koje su bile važne nekada, a ostaju jednako važne i danas.
Podsjećamo na 80. obljetnicu smrti učiteljice, književnice i etnologinje Jelice Belović-Bernadzikowske koja prije 120 godina piše o poslom prenatovarenim i iznurenim ženama, kapitalizmu i socijalizmu, ženskoj emancipaciji, neravnopravnosti i mnogim drugim temama o kojima su žene na ovim prostorima (pre)dugo šutjele.
U povodu 115. obljetnice rođenja i 60. obljetnice smrti Grigora Viteza, pjesnika, prevoditelja i učitelja, podsjećamo na njegovu ostavštinu koja se od 2012. čuva u Hrvatskome školskom muzeju zahvaljujući pjesnikovoj kćeri, nedavno preminuloj Olgi Vitez-Babić
Krajem srpnja ove godine, slijedom prijepora oko pozdrava „za dom spremni”, objavljeno je na društvenim mrežama, a objavu su prenijeli i neki portali, da se pjesmica Za dom spreman može pronaći u trećem izdanju „hrvatske čitanke iz Kraljevine Jugoslavije objavljenom 1937. godine”.
Nedopustivo je ugrožavanje budućnosti Muzeja oduzimanjem prava na raspolaganje dosadašnjim prostorom u Hrvatskom učiteljskom domu
Svrha je izložbe, osim prezentacije građe iz fundusa Etnografskog muzeja, potaknuti korisnike, posebice mlađih generacija, na kritičko promišljanje složenih procesa primanja i odašiljanja vlastitih poruka, kako virtualnih tako i realnih
Izložba posvećena jednom od najomiljenijih televizijskih fenomena otkriva kako je Kviskoteka bila više od zabave – bila je inspiracija, alat za učenje, prostor međugeneracijskog dijaloga i simbol vremena kad si morao znati, a ne guglati. Kao čuvar školske povijesti, ali i povijesti svakodnevice i odrastanja Školski muzej ovom izložbom otvara vrata ne samo nostalgiji, već i raspravi o znanju, medijima i kulturi dana