U prošlom broju objavili smo u Vremeplovu popis izdanja Školskih novina s tematikom povijesti pedagogije i školstva te tekstove o njihovu povijesnom i izdavačkom kontekstu. Ovdje nastavljamo s tom temom prikazom ustroja Hrvatskog školskog muzeja kao temeljne nacionalne ustanove koja čuva, istražuje i prezentira povijesnu građu, a donosimo i informaciju o zastupljenosti povijesti pedagogije i školstva kao kolegija studija pedagogije na našim sveučilištima. Na informacijama zahvaljujemo našoj suradnici Štefki Batinić, kustosici u Muzeju.
Hrvatski školski muzej osnovan je 1901. godine kao samostalna ustanova proizašla iz Hrvatskog pedagoško-književnog zbora. Danas u svom sastavu ima i Pedagošku knjižnicu „Davorin Trstenjak”, koju je HPKZ osnovao još 1877. I muzej i knjižnica danas su jedine takve specijalizirane ustanove u Hrvatskoj. Prvi je ravnatelj Muzeja bio Antun Cuvaj, do danas nenadmašeni skupljač građe o povijesti hrvatskog školstva.
Prema statutu Muzeja, važnije su sljedeće njegove djelatnosti:
• prikuplja muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju sukladno svojoj misiji i politici skupljanja
• čuva muzejske predmete u odgovarajućim uvjetima i štiti cjelokupnu muzejsku građu, muzejsku dokumentaciju, baštinske lokalitete i nalazišta u svrhu obrazovanja, proučavanja i uživanja u skladu s propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara
• vodi muzejsku dokumentaciju o muzejskim predmetima, zbirkama i aktivnostima Muzeja
• organizira stalne i povremene izložbe
• organizira istraživanja, izdavačku djelatnost, predavanja, konferencije i stručne skupove te edukativne aktivnosti i radionice za djecu i mladež
• obavlja konzervatorsko-restauratorske radova na muzejskoj građi
• podržava i organizira umjetnička i kulturna događanja u okviru svoje djelatnosti
• osigurava dostupnost zbirki u obrazovne, stručne i znanstvene svrhe
• provodi digitalizaciju muzejske građe
• obavlja procjenu povijesne, znanstvene, umjetničke i tržišne vrijednosti muzejske građe za potrebe upravljanja imovinom, za osiguranje i otkup
• izrađuje stručna mišljenja, vještačenja i elaborate o muzejskom predmetu, građi, zbirci o kojoj skrbi i drugim kulturnim dobrima te dijelovima prirode
• prikuplja, čuva i obrađuje knjižni fond potreban za stručni i znanstveni rad.
Ti se poslovi obavljaju u šest ustrojbenih stručnih jedinica:
• muzejske zbirke (nastavna sredstva i pomagala, školska oprema, radovi učenika i nastavnika, udžbenici i priručnici, udžbenički i školski listovi, školska izvješća, propisi i službene publikacije u odgoju i obrazovanju, fotografije, razglednice i slikovni tisak, igračke ) – muzej sve to prikuplja, obrađuje, izlaže i publicira kao muzejsku građu
• arhivska zbirka (prikuplja, obrađuje, čuva, zaštićuje, izlaže, publicira i omogućava korištenje arhivskog gradiva)
• pedagoška knjižnica (prikuplja, obrađuje, čuva, zaštićuje, izlaže, publicira i omogućava korištenje knjižnične građe)
• muzejska dokumentacija (organizira i uspostavlja sadržaj i način vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi)
• pedagoška djelatnost Muzeja (osmišljavanje i organiziranje pedagoških programa i grupnih posjeta Muzeju te programa za slobodno vrijeme djece i mladeži)
• zaštita i restauracija – (održavanje, preventivna zaštita, konzerviranje i restauriranje građe iz fundusa Muzeja).
Muzej dakle pokriva sva važna područja materijalne i teorijske povijesti školstva i posjeduje bazu podataka iz koje se mogu crpiti informacije za različita istraživanja. U tome je Muzej nezaobilazno mjesto za sve istraživače povijesti školstva i prosvjete u Hrvatskoj, osobito na fakultetima te u prosvjetnim i kulturnim ustanovama. O svemu se navedenom u Muzeju brine trenutačno devetero stručnjaka kao voditelji zbirki i izvršitelji drugih poslova iz programa rada.
Ipak, uz svu tu svoju jedinstvenost i važnost za hrvatsko školstvo Muzej danas radi u vrlo neprimjerenim i nesigurnim uvjetima. Njegova je adresa na Trgu Republike Hrvatske, u zgradi Hrvatskog učiteljskog doma, no zbog težih oštećenja zgrade u potresu 2020. godine, Muzej danas radi na više drugih privremenih lokacija. Obnova Hrvatskog učiteljskog doma još nije počela niti se zna kada će. Uz to, pojavio se i problem vlasništva nad zgradom koje je država, kao do sada upisani vlasnik, dodijelila većim dijelom učiteljskom sindikatu ugrozivši tako opstanak Hrvatskog školskog muzeja. Unatoč tome što Muzej u toj zgradi djeluje od svog osnutka, a i jedan je od slijednika prvog vlasnika – Hrvatskog pedagoško-književnog zbora kao osnivača muzeja. Takvo je ugrožavanje budućnosti Muzeja društveno i stručno posve neprihvatljivo za obrazovni sustav pa to pitanje treba što prije riješiti političkim ili pravnim putem u korist Muzeja. Iako je Muzej u nadležnosti Grada Zagreba (što je također nonsens jer ima nacionalno značenje pa bi trebao biti u nadležnosti Ministarstva kulture), u razrješenje vlasničkog rašomona mora se uključiti i Ministarstvo znanosti i obrazovanja jer je funkcija Muzeja (a i većine drugih korisnika zgrade) vitalno vezana upravo za taj sektor vlasti.
Spomenimo ovdje da su u sličnoj situaciji s radnim prostorom u Hrvatskom učiteljskom domu i Školske novine kojima je također osnivač Hrvatski pedagoški-književni zbor i koje tu djeluju od svoga osnutka. I jedan kuriozitet: Ivan Vavra bio je direktor Muzeja od 1990. do 2000., a potom i direktor Školskih novina od 2006. do 2020. godine.
