Nedopustivo je ugrožavanje budućnosti Muzeja oduzimanjem prava na raspolaganje dosadašnjim prostorom u Hrvatskom učiteljskom domu
U prošlom broju objavili smo u Vremeplovu popis izdanja Školskih novina s tematikom povijesti pedagogije i školstva te tekstove o njihovu povijesnom i izdavačkom kontekstu. Ovdje nastavljamo s tom temom prikazom ustroja Hrvatskog školskog muzeja kao temeljne nacionalne ustanove koja čuva, istražuje i prezentira povijesnu građu, a donosimo i informaciju o zastupljenosti povijesti pedagogije i školstva kao kolegija studija pedagogije na našim sveučilištima. Na informacijama zahvaljujemo našoj suradnici Štefki Batinić, kustosici u Muzeju.
Hrvatski školski muzej osnovan je 1901. godine kao samostalna ustanova proizašla iz Hrvatskog pedagoško-književnog zbora. Danas u svom sastavu ima i Pedagošku knjižnicu „Davorin Trstenjak”, koju je HPKZ osnovao još 1877. I muzej i knjižnica danas su jedine takve specijalizirane ustanove u Hrvatskoj. Prvi je ravnatelj Muzeja bio Antun Cuvaj, do danas nenadmašeni skupljač građe o povijesti hrvatskog školstva.
Prema statutu Muzeja, važnije su sljedeće njegove djelatnosti:
• prikuplja muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju sukladno svojoj misiji i politici skupljanja
• čuva muzejske predmete u odgovarajućim uvjetima i štiti cjelokupnu muzejsku građu, muzejsku dokumentaciju, baštinske lokalitete i nalazišta u svrhu obrazovanja, proučavanja i uživanja u skladu s propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara
• vodi muzejsku dokumentaciju o muzejskim predmetima, zbirkama i aktivnostima Muzeja
• organizira stalne i povremene izložbe
• organizira istraživanja, izdavačku djelatnost, predavanja, konferencije i stručne skupove te edukativne aktivnosti i radionice za djecu i mladež
• obavlja konzervatorsko-restauratorske radova na muzejskoj građi
• podržava i organizira umjetnička i kulturna događanja u okviru svoje djelatnosti
• osigurava dostupnost zbirki u obrazovne, stručne i znanstvene svrhe
• provodi digitalizaciju muzejske građe
• obavlja procjenu povijesne, znanstvene, umjetničke i tržišne vrijednosti muzejske građe za potrebe upravljanja imovinom, za osiguranje i otkup
• izrađuje stručna mišljenja, vještačenja i elaborate o muzejskom predmetu, građi, zbirci o kojoj skrbi i drugim kulturnim dobrima te dijelovima prirode
• prikuplja, čuva i obrađuje knjižni fond potreban za stručni i znanstveni rad.
Ti se poslovi obavljaju u šest ustrojbenih stručnih jedinica:
• muzejske zbirke (nastavna sredstva i pomagala, školska oprema, radovi učenika i nastavnika, udžbenici i priručnici, udžbenički i školski listovi, školska izvješća, propisi i službene publikacije u odgoju i obrazovanju, fotografije, razglednice i slikovni tisak, igračke ) – muzej sve to prikuplja, obrađuje, izlaže i publicira kao muzejsku građu
• arhivska zbirka (prikuplja, obrađuje, čuva, zaštićuje, izlaže, publicira i omogućava korištenje arhivskog gradiva)
• pedagoška knjižnica (prikuplja, obrađuje, čuva, zaštićuje, izlaže, publicira i omogućava korištenje knjižnične građe)
• muzejska dokumentacija (organizira i uspostavlja sadržaj i način vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi)
• pedagoška djelatnost Muzeja (osmišljavanje i organiziranje pedagoških programa i grupnih posjeta Muzeju te programa za slobodno vrijeme djece i mladeži)
• zaštita i restauracija – (održavanje, preventivna zaštita, konzerviranje i restauriranje građe iz fundusa Muzeja).
Muzej dakle pokriva sva važna područja materijalne i teorijske povijesti školstva i posjeduje bazu podataka iz koje se mogu crpiti informacije za različita istraživanja. U tome je Muzej nezaobilazno mjesto za sve istraživače povijesti školstva i prosvjete u Hrvatskoj, osobito na fakultetima te u prosvjetnim i kulturnim ustanovama. O svemu se navedenom u Muzeju brine trenutačno devetero stručnjaka kao voditelji zbirki i izvršitelji drugih poslova iz programa rada.
Ipak, uz svu tu svoju jedinstvenost i važnost za hrvatsko školstvo Muzej danas radi u vrlo neprimjerenim i nesigurnim uvjetima. Njegova je adresa na Trgu Republike Hrvatske, u zgradi Hrvatskog učiteljskog doma, no zbog težih oštećenja zgrade u potresu 2020. godine, Muzej danas radi na više drugih privremenih lokacija. Obnova Hrvatskog učiteljskog doma još nije počela niti se zna kada će. Uz to, pojavio se i problem vlasništva nad zgradom koje je država, kao do sada upisani vlasnik, dodijelila većim dijelom učiteljskom sindikatu ugrozivši tako opstanak Hrvatskog školskog muzeja. Unatoč tome što Muzej u toj zgradi djeluje od svog osnutka, a i jedan je od slijednika prvog vlasnika – Hrvatskog pedagoško-književnog zbora kao osnivača muzeja. Takvo je ugrožavanje budućnosti Muzeja društveno i stručno posve neprihvatljivo za obrazovni sustav pa to pitanje treba što prije riješiti političkim ili pravnim putem u korist Muzeja. Iako je Muzej u nadležnosti Grada Zagreba (što je također nonsens jer ima nacionalno značenje pa bi trebao biti u nadležnosti Ministarstva kulture), u razrješenje vlasničkog rašomona mora se uključiti i Ministarstvo znanosti i obrazovanja jer je funkcija Muzeja (a i većine drugih korisnika zgrade) vitalno vezana upravo za taj sektor vlasti.
Spomenimo ovdje da su u sličnoj situaciji s radnim prostorom u Hrvatskom učiteljskom domu i Školske novine kojima je također osnivač Hrvatski pedagoški-književni zbor i koje tu djeluju od svoga osnutka. I jedan kuriozitet: Ivan Vavra bio je direktor Muzeja od 1990. do 2000., a potom i direktor Školskih novina od 2006. do 2020. godine.
Izložba je proizašla iz istoimenoga projekta Školskog muzeja i Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, koji objedinjuje istraživački rad, umjetničku praksu i suvremene edukacijske pristupe te otvara nove modele suradnje između škola i muzeja
U povodu 115. obljetnice rođenja i 60. obljetnice smrti Grigora Viteza, pjesnika, prevoditelja i učitelja, podsjećamo na njegovu ostavštinu koja se od 2012. čuva u Hrvatskome školskom muzeju zahvaljujući pjesnikovoj kćeri, nedavno preminuloj Olgi Vitez-Babić
Krajem srpnja ove godine, slijedom prijepora oko pozdrava „za dom spremni”, objavljeno je na društvenim mrežama, a objavu su prenijeli i neki portali, da se pjesmica Za dom spreman može pronaći u trećem izdanju „hrvatske čitanke iz Kraljevine Jugoslavije objavljenom 1937. godine”.
Izložba posvećena jednom od najomiljenijih televizijskih fenomena otkriva kako je Kviskoteka bila više od zabave – bila je inspiracija, alat za učenje, prostor međugeneracijskog dijaloga i simbol vremena kad si morao znati, a ne guglati. Kao čuvar školske povijesti, ali i povijesti svakodnevice i odrastanja Školski muzej ovom izložbom otvara vrata ne samo nostalgiji, već i raspravi o znanju, medijima i kulturi dana
Školski muzej i Osnovna škola Prečko predstavljaju obljetničku izložbu koja vas vodi kroz povijest i sadašnjost ove važne zagrebačke škole, koja 55 godina odgaja i obrazuje brojne generacije učenika i njihovih obitelji. Uz kreativne radove učenika i projekte koji razvijaju timski rad, suradnju te vještine 21. stoljeća, izložba oslikava razvoj škole i njezin neprocjenjiv doprinos obrazovanju s naglaskom na inovativne pristupe učenju
Školski muzej i Centar za autizam Zagreb s ponosom predstavljaju izložbu koja slavi desetljeće prijateljstva, kreativnosti i inkluzije u kojima su mladi umjetnici pokazali svoju nevjerojatnu maštovitost i talent, stvarajući radove koji nadahnjuju i potiču na promišljanje o važnosti prihvaćanja i jednakosti. Izložba nije samo retrospektiva suradnje, ona je poziv na stvaranje društva u kojem je različitost bogatstvo, a umjetnost most koji povezuje
U suradnji Hrvatskog školskog muzeja i Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu otvorena je izložba „Lutke izvan kazališta” u galeriji muzeja „Školica za 5”.
Izložba daje pregled najvažnijih reformi i pokušaja mijenjanja hrvatskoga školstva tijekom povijesti – od početaka javnoga državnog školstva u okviru prosvjetiteljskih školskih reformi Marije Terezije do najnovijih pokušaja reforme obrazovanja
Dio građe, koja je u cijelosti predstavljena javnosti, bio dio cjeline „Prirodoslovlje” stalnog postava Muzeja koji je nažalost zatvoren za javnost. Brojni su učitelji tijekom 123 godine postojanja muzeja skupljali i donirali građu te tako značajno obogatili fundus Muzeja
„Kako sam si zamislila more? More sam si zamišljala kao jednu veliku rijeku. Mislila sam da se može vidjeti obala iz jednog kraja na drugi. Nisam mogla zamisliti da bi tako veliki parobrodi mogli ploviti po moru. Također nisam si mogla zamisliti da bi morska voda bila tako slana. Kad sam ove godine došla na more vidjela sam sve drugačije. Začudila sam se onoj velikoj površini vode. Nigdje se ne vidi kraja. Izgleda u daljini kao da se s nebom spaja...”, zapisala je u Krapini 13. studenoga 1954. godine učenica Brankica i za svoj sastavak o prvom susretu s morem dobila peticu.
U Arhivskoj zbirci Hrvatskog školskog muzeja nalazi se fond Dokumentacija o školama u kojem su pohranjene ankete koje je provodio Odjel za prosvjetu Banovine Hrvatske tijekom 1939. i 1940. godine. Nakon uspostavljanja samostalnosti Banovine Hrvatske unutar Kraljevine Jugoslavije, banska vlast imala je 11 odjela, uključujući i Odjel za prosvjetu koji je tada imao potpunu autonomiju u odnosu na središnju vlast u Beogradu i Banovina je imala potpune ovlasti u provedbi prosvjete.
U Hrvatskom školskom muzeju Podravkin medo Lino postao je junak edukativne radionice „Medo i srce prijateljstva” koja uz igru, razgovor i kreativno stvaranje upoznaje djecu s igračkama s kakvima su se nekada igrale generacije prije njih, ali i s vrijednostima koje su bile važne nekada, a ostaju jednako važne i danas.