Izložba posvećena jednom od najomiljenijih televizijskih fenomena otkriva kako je Kviskoteka bila više od zabave – bila je inspiracija, alat za učenje, prostor međugeneracijskog dijaloga i simbol vremena kad si morao znati, a ne guglati. Kao čuvar školske povijesti, ali i povijesti svakodnevice i odrastanja Školski muzej ovom izložbom otvara vrata ne samo nostalgiji, već i raspravi o znanju, medijima i kulturi dana
U galeriji Hrvatskog školskog muzeja „Školica za 5ˮ u srijedu, 21. svibnja 2025., otvorena je izložba Sjećanje na Kviskoteku autorice Kristine Gverić, više kustosice Muzeja. Ravnateljica Hrvatskog školskog muzeja Anita Zlomislić pozdravila je sve prisutne te istaknula da Kviskoteka nije bila samo kviz – okupljala je širok krug ljudi, povezivala stručnjake različitih profila i bila autentičan domaći proizvod naših kreativaca i intelektualaca, a ne strana licencija. Bila je kulturni fenomen, daleko više od televizijskog formata, i sjećanja na nju i danas žive među generacijama gledatelja. Autorica izložbe Kristina Gverić istaknula je kako se ove godine obilježava 30 godina od emitiranja posljednje epizode Kviskoteke, ali i 60 godina od prvog domaćeg kviza Televizije Zagreb „Poziv na kviz”. Posebno je naglasila raznolikost izloženih maskota Kvisko, koje su bile predstavljene i na izložbama u Školskom muzeju 1990. i 1991. godine, a riječ je bila o radovima gledatelja Kviskoteke, ali i posjetitelja Muzeja. Zahvalila je dizajnerskom dvojcu Rašić – Vrabec na izvrsnom postavu izložbe te svima koji su sudjelovali u njezinoj realizaciji, a posebno Maji Jurković, dugogodišnjoj urednici Kviskoteke, koja je i otvorila izložbu, prisjetivši se kolega s kojima je surađivala na stvaranju i produkciji kultne Kviskoteke. Istaknula je kako je riječ o prvom kvizu u kojem je korišteno računalo, pri čemu su domaći stručnjaci osmislili i hardver i softver. Dodala je da natjecatelji nisu nužno sudjelovali radi pobjede, već kako bi pokazali širinu svog znanja i sposobnost snalaženja u raznolikim temama koje je Kviskoteka obuhvaćala.
Među brojnim posjetiteljima otvorenju izložbe nazočila je i mr. sc. Katarina Milković, prof., ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, kao i neka poznata lica današnjih kvizaša poput Morane Zibar i Krešimira Sučevića Međerala.
Izložbu su financijski poduprli Gradski ured za kulturu i civilno društvo i Ministarstvo kulture i medija, a otvorena je u galeriji „Školica za 5ˮ u Hebrangovoj 5 u Zagrebu do 4. listopada 2025. (ri)
Izložba je proizašla iz istoimenoga projekta Školskog muzeja i Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, koji objedinjuje istraživački rad, umjetničku praksu i suvremene edukacijske pristupe te otvara nove modele suradnje između škola i muzeja
U povodu 115. obljetnice rođenja i 60. obljetnice smrti Grigora Viteza, pjesnika, prevoditelja i učitelja, podsjećamo na njegovu ostavštinu koja se od 2012. čuva u Hrvatskome školskom muzeju zahvaljujući pjesnikovoj kćeri, nedavno preminuloj Olgi Vitez-Babić
Krajem srpnja ove godine, slijedom prijepora oko pozdrava „za dom spremni”, objavljeno je na društvenim mrežama, a objavu su prenijeli i neki portali, da se pjesmica Za dom spreman može pronaći u trećem izdanju „hrvatske čitanke iz Kraljevine Jugoslavije objavljenom 1937. godine”.
Nedopustivo je ugrožavanje budućnosti Muzeja oduzimanjem prava na raspolaganje dosadašnjim prostorom u Hrvatskom učiteljskom domu
Školski muzej i Osnovna škola Prečko predstavljaju obljetničku izložbu koja vas vodi kroz povijest i sadašnjost ove važne zagrebačke škole, koja 55 godina odgaja i obrazuje brojne generacije učenika i njihovih obitelji. Uz kreativne radove učenika i projekte koji razvijaju timski rad, suradnju te vještine 21. stoljeća, izložba oslikava razvoj škole i njezin neprocjenjiv doprinos obrazovanju s naglaskom na inovativne pristupe učenju
Školski muzej i Centar za autizam Zagreb s ponosom predstavljaju izložbu koja slavi desetljeće prijateljstva, kreativnosti i inkluzije u kojima su mladi umjetnici pokazali svoju nevjerojatnu maštovitost i talent, stvarajući radove koji nadahnjuju i potiču na promišljanje o važnosti prihvaćanja i jednakosti. Izložba nije samo retrospektiva suradnje, ona je poziv na stvaranje društva u kojem je različitost bogatstvo, a umjetnost most koji povezuje
U suradnji Hrvatskog školskog muzeja i Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu otvorena je izložba „Lutke izvan kazališta” u galeriji muzeja „Školica za 5”.
Izložba daje pregled najvažnijih reformi i pokušaja mijenjanja hrvatskoga školstva tijekom povijesti – od početaka javnoga državnog školstva u okviru prosvjetiteljskih školskih reformi Marije Terezije do najnovijih pokušaja reforme obrazovanja
Dio građe, koja je u cijelosti predstavljena javnosti, bio dio cjeline „Prirodoslovlje” stalnog postava Muzeja koji je nažalost zatvoren za javnost. Brojni su učitelji tijekom 123 godine postojanja muzeja skupljali i donirali građu te tako značajno obogatili fundus Muzeja
„Kako sam si zamislila more? More sam si zamišljala kao jednu veliku rijeku. Mislila sam da se može vidjeti obala iz jednog kraja na drugi. Nisam mogla zamisliti da bi tako veliki parobrodi mogli ploviti po moru. Također nisam si mogla zamisliti da bi morska voda bila tako slana. Kad sam ove godine došla na more vidjela sam sve drugačije. Začudila sam se onoj velikoj površini vode. Nigdje se ne vidi kraja. Izgleda u daljini kao da se s nebom spaja...”, zapisala je u Krapini 13. studenoga 1954. godine učenica Brankica i za svoj sastavak o prvom susretu s morem dobila peticu.
U Arhivskoj zbirci Hrvatskog školskog muzeja nalazi se fond Dokumentacija o školama u kojem su pohranjene ankete koje je provodio Odjel za prosvjetu Banovine Hrvatske tijekom 1939. i 1940. godine. Nakon uspostavljanja samostalnosti Banovine Hrvatske unutar Kraljevine Jugoslavije, banska vlast imala je 11 odjela, uključujući i Odjel za prosvjetu koji je tada imao potpunu autonomiju u odnosu na središnju vlast u Beogradu i Banovina je imala potpune ovlasti u provedbi prosvjete.
U Hrvatskom školskom muzeju Podravkin medo Lino postao je junak edukativne radionice „Medo i srce prijateljstva” koja uz igru, razgovor i kreativno stvaranje upoznaje djecu s igračkama s kakvima su se nekada igrale generacije prije njih, ali i s vrijednostima koje su bile važne nekada, a ostaju jednako važne i danas.