Popularni MIOC u Školskom se muzeju predstavio na nesvakidašnji način malim umjetničkim djelima ‒ radovima učenika koji promiču važnost i korisnost ekološkog djelovanja, a temeljeni su na našem kulturnom nasljeđu
U galeriji „Školica za 5” otvorena je izložba „Čarolija vune ‒ Miočanski anđeli i licitari”. Izložba je nastala u organizaciji Hrvatskog školskog muzeja i XV. gimnazije iz Zagreba, a na izložbi se mogu vidjeti učenički radovi ‒ ukrasi i uporabni predmeti od filcane vune nastale u projektu „Miočanski anđeli i licitari”. Na otvorenju izložbe prisutne je pozdravila Anita Zlomislić, ravnateljica Hrvatskog školskog muzeja, naglasivši kako se popularni MIOC u Školskom muzeju predstavio na nesvakidašnji način malim umjetničkim djelima ‒ radovima učenika koji promiču dobrobit školske i šire zajednice te važnost i korisnost ekološkog djelovanja, a temeljeni su na našem kulturnom nasljeđu. Voditeljica projekta Vesna Ovčina rekla je kako je projekt „Miočanski anđeli i licitari” započeo u školskoj godini 2021./2022., a tijekom godina je rastao da bi bio predstavljen javnosti i zaokružen ovom lijepom izložbom. Učenica XV. gimnazije Ema Hrkač istaknula je kako su učenici ove matematičke gimnazije tijekom projekta imali priliku izraziti se drugačije i otkriti svoju kreativnost te je proglasila izložbu otvorenom. Voditeljice su projekta „Miočanski anđeli i licitari” i radionica Vesna Ovčina, prof. izvrsna savjetnica, Zrinka Mavračić, prof. savjetnica, Zrinka Pandžić, prof. psih., Mirjana Zadro, prof. savjetnica u mirovini iz XV. gimnazije, a na projektu su, naravno, sudjelovali i učenici XV. gimnazije. Tijekom izložbe održana je i radionica na kojoj su sudionici naučili koristiti tehniku mokrog filcanja vune, a na radionicama im se pridružila i Ivana Dumbović Žužić, viša kustosica pedagoginja iz Školskog muzeja.
M. B.
U suradnji Hrvatskog školskog muzeja i Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu otvorena je izložba „Lutke izvan kazališta” u galeriji muzeja „Školica za 5”.
Dio građe, koja je u cijelosti predstavljena javnosti, bio dio cjeline „Prirodoslovlje” stalnog postava Muzeja koji je nažalost zatvoren za javnost. Brojni su učitelji tijekom 123 godine postojanja muzeja skupljali i donirali građu te tako značajno obogatili fundus Muzeja
„Kako sam si zamislila more? More sam si zamišljala kao jednu veliku rijeku. Mislila sam da se može vidjeti obala iz jednog kraja na drugi. Nisam mogla zamisliti da bi tako veliki parobrodi mogli ploviti po moru. Također nisam si mogla zamisliti da bi morska voda bila tako slana. Kad sam ove godine došla na more vidjela sam sve drugačije. Začudila sam se onoj velikoj površini vode. Nigdje se ne vidi kraja. Izgleda u daljini kao da se s nebom spaja...”, zapisala je u Krapini 13. studenoga 1954. godine učenica Brankica i za svoj sastavak o prvom susretu s morem dobila peticu.
U Arhivskoj zbirci Hrvatskog školskog muzeja nalazi se fond Dokumentacija o školama u kojem su pohranjene ankete koje je provodio Odjel za prosvjetu Banovine Hrvatske tijekom 1939. i 1940. godine. Nakon uspostavljanja samostalnosti Banovine Hrvatske unutar Kraljevine Jugoslavije, banska vlast imala je 11 odjela, uključujući i Odjel za prosvjetu koji je tada imao potpunu autonomiju u odnosu na središnju vlast u Beogradu i Banovina je imala potpune ovlasti u provedbi prosvjete.
Izložba je proizašla iz istoimenoga projekta Školskog muzeja i Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, koji objedinjuje istraživački rad, umjetničku praksu i suvremene edukacijske pristupe te otvara nove modele suradnje između škola i muzeja
U Hrvatskom školskom muzeju Podravkin medo Lino postao je junak edukativne radionice „Medo i srce prijateljstva” koja uz igru, razgovor i kreativno stvaranje upoznaje djecu s igračkama s kakvima su se nekada igrale generacije prije njih, ali i s vrijednostima koje su bile važne nekada, a ostaju jednako važne i danas.
Podsjećamo na 80. obljetnicu smrti učiteljice, književnice i etnologinje Jelice Belović-Bernadzikowske koja prije 120 godina piše o poslom prenatovarenim i iznurenim ženama, kapitalizmu i socijalizmu, ženskoj emancipaciji, neravnopravnosti i mnogim drugim temama o kojima su žene na ovim prostorima (pre)dugo šutjele.
U povodu 115. obljetnice rođenja i 60. obljetnice smrti Grigora Viteza, pjesnika, prevoditelja i učitelja, podsjećamo na njegovu ostavštinu koja se od 2012. čuva u Hrvatskome školskom muzeju zahvaljujući pjesnikovoj kćeri, nedavno preminuloj Olgi Vitez-Babić
Krajem srpnja ove godine, slijedom prijepora oko pozdrava „za dom spremni”, objavljeno je na društvenim mrežama, a objavu su prenijeli i neki portali, da se pjesmica Za dom spreman može pronaći u trećem izdanju „hrvatske čitanke iz Kraljevine Jugoslavije objavljenom 1937. godine”.
Tijekom drugog polugodišta školske godine 2024./2025. u zagrebačkoj XV. gimnaziji provedeno je istraživanje „Umjetna inteligencija u očima mladih – percepcije i stavovi učenika“, koje je okupilo više od pet stotina učenika svih razreda. Cilj istraživanja bio je ispitati koliko su učenici upoznati s pojmom umjetne inteligencije (AI), kako je koriste u svakodnevnom učenju i životu te kakve stavove imaju prema njezinoj primjeni u obrazovanju i društvu.
Nedopustivo je ugrožavanje budućnosti Muzeja oduzimanjem prava na raspolaganje dosadašnjim prostorom u Hrvatskom učiteljskom domu
Izložba posvećena jednom od najomiljenijih televizijskih fenomena otkriva kako je Kviskoteka bila više od zabave – bila je inspiracija, alat za učenje, prostor međugeneracijskog dijaloga i simbol vremena kad si morao znati, a ne guglati. Kao čuvar školske povijesti, ali i povijesti svakodnevice i odrastanja Školski muzej ovom izložbom otvara vrata ne samo nostalgiji, već i raspravi o znanju, medijima i kulturi dana