Škole i nastavnici mogu se od ove školske godine uključiti u provedbu kurikula sve do završetka projekta BrAIn 2029. godine
U sklopu CARNET-ovog projekta „Podrška primjeni digitalnih tehnologija u obrazovanju - BrAIn“ objavljen je kurikul „Umjetna inteligencija: od koncepta do primjene“ za učenike 3. i 4. razreda srednje škole. Njegovom objavom dovršena je izrada kurikula za sve razrede od 5. razreda osnovne škole do 4. razreda srednje škole, čime je obuhvaćen cijeli obrazovni put od viših razreda osnovne škole do završetka srednjoškolskog obrazovanja.
Projekt BrAIn, vrijedan gotovo 16 milijuna eura, usmjeren je na primjenu digitalnih tehnologija temeljenih na umjetnoj inteligenciji u obrazovanju. Kurikuli učenicima omogućuju postupno razvijanje znanja i vještina povezanih s umjetnom inteligencijom, uz sadržaje prilagođene njihovoj dobi. U osnovnim školama kurikul se provodi kao izvannastavna aktivnost, a u srednjim školama kao fakultativni predmet, u trajanju od 35 sati godišnje.
Potreba za takvim oblikom obrazovanja sve je izraženija jer djeca i mladi već koriste alate umjetne inteligencije u svakodnevnom radu i obrazovanju. Umjesto da se njihova primjena svede na traženje gotovih odgovora i generiranje sadržaja, kurikuli učenicima omogućuju da uz vodstvo nastavnika razumiju kako umjetna inteligencija radi, što im može omogućiti, gdje su njezina ograničenja i kakve posljedice može imati njezina neodgovorna uporaba.
Sadržaji se razvijaju u skladu s dobi učenika i postupno postaju složeniji. Učenici se od 5. razreda osnovne škole susreću s primjerima umjetne inteligencije koje već poznaju iz svakodnevice, poput preporuka sadržaja na YouTubeu i TikToku ili primjene UI-ja u videoigrama. U srednjoj školi učenici detaljnije upoznaju način rada UI modela te istražuju kako podaci na kojima se modeli temelje mogu utjecati na njihove rezultate. Istodobno se bave etičkim i društvenim pitanjima, mogućim pristranostima umjetne inteligencije te njezinim utjecajem na pojedinca i društvo. Drugim riječima, od 5. razreda osnovne škole do 4. razreda srednje škole kognitivni zahtjevi postupno se povećavaju od razumijevanja i primjene prema analizi, vrednovanju, stvaranju i dizajnu rješenja.
„Djeca i mladi umjetnu inteligenciju već koriste i upravo zato obrazovanje o njoj ne možemo prepustiti slučaju. Sada imamo kurikule koji učenicima omogućuju da od 5. razreda osnovne škole pa sve do završetka srednje škole postupno razvijaju znanja i vještine primjerene svojoj dobi. Želimo ih naučiti ne samo kako koristiti UI alate, nego kako o njihovim rezultatima kritički promišljati, prepoznati rizike, zaštititi sebe i svoje podatke te umjetnu inteligenciju koristiti odgovorno i kreativno. Važno nam je da tu mogućnost prepozna i što veći broj škola i nastavnika.“, rekao je Juraj Bilić, pomoćnik ravnatelja CARNET-a za umjetnu inteligenciju i voditelj projekta BrAIn.
Jedna od važnih tema kroz kurikule je i kibernetička sigurnost. Učenici uče odgovorno postupati s osobnim podacima i štititi svoj digitalni identitet, prepoznavati sigurnosne rizike povezane s UI alatima te razumjeti moguće posljedice zloupotrebe podataka. U završnim razredima srednje škole sadržaji obuhvaćaju i sigurnosnu provjeru UI alata, krađu identiteta, mogućnost isključivanja podataka iz treniranja modela, dobna ograničenja i privolu za korištenje pojedinih alata.
Jednako je važna sposobnost procjene onoga što umjetna inteligencija proizvodi. Učenici uče provjeravati izvore i vjerodostojnost informacija, uočavati dezinformacije i manipulacije te jasno navesti kada su se u radu koristili umjetnom inteligencijom. Tako se, uz UI i digitalnu pismenost, razvijaju kritičko mišljenje, odgovornost i razumijevanje akademskog integriteta. Takav pristup naglašava da samo poznavanje alata nije dovoljno. Učenici trebaju razumjeti kada, zašto i pod kojim uvjetima primijeniti umjetnu inteligenciju te kakve posljedice njezina primjena može imati za pojedinca i društvo. Takav kritički, etičan i odgovoran pristup primjeni umjetne inteligencije jedan je od naglasaka obrazovnih aktivnosti projekta BrAIn. Cilj je osposobiti učenike da razumiju nove tehnologije, kritički vrednuju njihove rezultate, odgovorno rade s podatcima, stvaraju vlastita rješenja i donose argumentirane odluke. Time ih se priprema da ne budu samo pasivni korisnici umjetne inteligencije, nego informirani, kreativni i odgovorni sudionici digitalnog društva, sposobni primjenjivati tehnologiju u učenju, radu i rješavanju stvarnih problema.
Važan dio kurikula posvećen je i pripremi učenika za daljnje obrazovanje, tržište rada i cjeloživotno učenje. Učenici analiziraju kako umjetna inteligencija i automatizacija mijenjaju zanimanja, koje će kompetencije biti potrebne u budućnosti te kakve se profesionalne mogućnosti otvaraju u područjima poput podatkovne znanosti, razvoja softvera, kibernetičke sigurnosti, interneta stvari i robotike. Naglasak pritom nije samo na pripremi za pojedina zanimanja, nego na razvoju trajnijih kompetencija: prilagodljivosti, kritičkog mišljenja, kreativnosti, samostalnosti i sposobnosti cjeloživotnog učenja.
Kurikuli pritom učenike ne zadržavaju samo u učionici. Predviđeni su praktični i istraživački zadaci, terenski rad, posjeti znanstvenim, sveučilišnim i istraživačkim centrima te susreti sa stručnjacima iz područja umjetne inteligencije i podatkovnih znanosti. Tako učenici dobivaju priliku povezati ono što uče s konkretnim primjenama umjetne inteligencije u obrazovanju, znanosti, gospodarstvu i svakodnevnom životu.
Jedna od važnih zajedničkih značajki svih izrađenih kurikula njihova je fleksibilnost. Ishodi učenja predstavljaju preporučeni okvir i polazište za planiranje nastave što nastavnicima omogućuje da sadržaje, ishode i načine provedbe prilagode predznanju, interesima i potrebama učenika te vlastitom obrazovnom kontekstu. Fleksibilnost omogućuje i međupredmetno i interdisciplinarno povezivanje. Pojedini ishodi i tematske cjeline mogu se ostvarivati kroz sadržaje drugih nastavnih predmeta, povezujući umjetnu inteligenciju s prirodoslovljem, društvenim znanostima, jezicima, umjetnošću i drugim područjima.
Kurikule je izradila interdisciplinarna radna skupina sastavljena od učitelja i nastavnika različitih područja, pedagoga, stručnjaka iz računarstva te predstavnika gospodarstva, CARNET-a i projektnih partnera, a 2024./2025. godine u školama je započela eksperimentalna primjena ovog odgojno-obrazovnog programa.
Kurikul „Umjetna inteligencija: od koncepta do primjene“ u prethodnoj školskoj godini 2025./2026. provodio se u 121 osnovnoj školi i 84 srednje škole.
Škole i odgojno-obrazovni djelatnici koji žele sudjelovati u provedbi mogu se prijaviti putem Javnog poziva za sudjelovanje u projektu BrAIn, koji ostaje otvoren do završetka projekta, odnosno do 1. rujna 2029. godine.
Više informacija o projektu BrAIn možete pronaći na poveznici www.brain.hr, a svi kurikuli dostupni su na brain.hr/kurikuli/
Primjetan je svojevrsni paradoks: mladi s dobrim tehničkim temeljima ne mogu naći posao, a tvrtke ne mogu naći ljude koji zapravo trebaju
Kako nam je pojasnio Antun Matija Filipović, voditelj službe za operativnu sigurnost CARNET-a, digitalni dokumenti imat će kvalificirani pečat i QR kod, čime se osigurava pravna sigurnost, a svi su dokumenti usklađeni s e-upravom
Romantična uspomena plavog pečata odlazi u povijest, želimo rasteretiti školske zbornice i službe. Sigurnost papira oslanja se na povjerenje, digitalna na kriptografiju - kazao je Antun Matija Filipović, voditelj službe za operativnu sigurnost CARNET-a
Tehnološki divovi ubrzano uvode AI chatbotove u učionice, no još nema dovoljno dokaza da oni poboljšavaju obrazovne rezultate. Dio istraživanja upozorava i na moguće posljedice za kritičko mišljenje i razumijevanje pročitanog
Norveška vlada najavila je uvođenje gotovo potpune zabrane korištenja generativnih alata umjetne inteligencije za učenike osnovnih škola te ograničenu upotrebu u obrazovanju starije djece
Središnji dio odvijao se nakon dolaska konvoja u Kukljicu, gdje su okupljenima prikazani rad humanoidnih robota Jože i Tonke, robotskog psa te različitih dronova i letjelica
Riječ je o skupu u organizaciji Sveučilišta u Zadru na kojemu se očekuje više od 100 sudionika iz dvadesetak zemalja
U organizaciji Hrvatskog pedagoško-književnog zbora, ogranka Krapinsko-zagorske županije – „Zajedno vrtići i škole”, održan je međunarodno stručno-znanstveni skup koji je okupio više od 240 odgajateljica, učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja vrtića i škola
Posebna vrijednost skupa je u tome što četvrtu godinu povezuje vrlo važne dijelove obrazovne vertikale ˗ rani i predškolski odgoj i obrazovanje i osnovnoškolsko obrazovanje te potiče komunikaciju i suradnju djelatnika u oba sustava koji su gotovo nedjeljivi
Tehnologija se mijenja brže nego što se planovi mogu prilagoditi. Fragmentiran pristup, uz različite razine podrške i opremljenosti među školama, mogao bi dovesti do stvaranja „AI jaza”
Umjetna inteligencija lagano pruža korijenje u obrazovnom procesu. Postoje brojni alati koji olakšavaju učenje. No to otvara i brojna pitanja, primjerice, kako je sigurno i sa što manje negativnih čimbenika uključiti u obrazovni proces i kako osnažiti učitelje koji, koristeći se njome u nastavi, žele stvoriti dinamičnu i zanimljivu radnu atmosferu
Projekt dviju osnovnih škola imao je za cilj osvijestiti učenike o opasnostima koje vrebaju na internetu te ih naučiti kako se zaštititi. Putem interaktivnih lekcija i kvizova, učenici su imali priliku naučiti o važnosti jakih lozinki, prepoznavanju phishing napada i korištenju dvofaktorske autentifikacije