Umjetna inteligencija i mentalno zdravlje glavna je tema stručno-znanstvenog skupa koji je 30. i 31. ožujka u Stubičkim Toplicama održan u organizaciji Ogranka Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora Krapinsko-zagorske županije "Zajedno vrtići i škole" , a na kojemu se okupilo više od 240 odgajateljica, učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja dječjih vrtića i osnovnih škola iz raznih krajeva Hrvatske.
To je već tradicionalni, četvrti stručno-znanstveni skup, a u njegovom ovogodišnjem naslovu spojene su dvije aktualne teme s kojima se susreću djelatnici u odgojno-obrazovnom sustavu, jer posljedice i utjecaj korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije te brojnih alata poput umjetne inteligencije na mentalno zdravlje ne samo odraslih nego još više djece i mladih, sve su izraženiji.
I zbog toga se prosvjetni djelatnici trebaju educirati, razmijeniti znanja i stjecati nove spoznaje i kompetencije vezane za umjetnu inteligenciju koja je ušla je u sve pore naših života, da bi i djeci u vrtićima i svojim učenicima u osnovnim školama mogli pomoći, usmjeriti ih i savjetovati kako da na najbolji način koriste spomenute digitalne alate u svakodnevnom životu.
Treba znati kako koristiti umjetnu inteligenciju, a još je važnije znati kakav je njen utjecaj na mentalno zdravlje djece i mladih koji su na društvenim mrežama od tri do pet sati dnevno, a prema novijim istraživanjima, umjetnu inteligenciju koriste tri četvrtine mladih i četvrtina opće populacije. Osim toga, zabrinjavajući su podaci koji pokazuju kako od anksioznosti pati između 21 i 25 posto, dok su simptomi depresije uočeni kod gotovo 36 posto adolescenata.
Najjači adut učitelja u prevenciji i zaštiti mentalnog zdravlja djece i mladih je njihovo iskustvo, znanje i silna empatija, osjećaj za mlade s kojima svakodnevno rade. No, sa suvremenom tehnologijom i uz nju moramo živjeti, kako je netko kazao, i iz te tehnološke blagodati izvući najviše i najbolje za djecu i mlade.
Posebna vrijednost skupa je u tome što četvrtu godinu povezuje vrlo važne dijelove obrazovne vertikale ˗ rani i predškolski odgoj i obrazovanje i osnovnoškolsko obrazovanje te potiče komunikaciju i suradnju djelatnika u oba sustava koji su gotovo nedjeljivi, a onda i najefikasniji i s kvalitetnim programima i rješenjima upravo temeljenima na dobroj suradnji, a sve za dobrobit djece i mladih, pogotovo kad je riječ o očuvanju mentalnog zdravlja.
Moglo bi se i postaviti pitanje je li umjetna inteligencija uopće inteligencija, jer UI je moćan sustav pretraživanja svih mogućih informacija i baza podataka, a ako umjetnu inteligenciju pitamo nešto, ona će to tražiti ne logičkim slijedom nego slijedom unaprijed definiranih algoritama pa nam može ponuditi i pogrešne i netočne informacije. Valja biti vrlo oprezan s povratnim informacijama koje nam umjetna inteligencija daje, istaknuto je u više navrata.
Svoja iskustva s više od dvjesto sudionika konferencije kroz plenarna predavanja podijelili su dr. sc. Marko Horvat sa Zavoda za primijenjeno računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu koji je govorio o tome kako umjetna inteligencija mijenja obrazovanje, navike učenja i mentalno zdravlje, zatim dr. sc. Nevenka Maras, profesorica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu koja je govorilo o pritiscima na učitelje, profesionalnom stresu i otpornosti te psihologinja Ivana Garešić iz udruge Ježeva kućica koja se osvrnula na ulogu odgojitelja i učitelja u zaštiti mentalnog zdravlja djece i mladih.
Prvoga dana skupa održana je i panel rasprava o mentalnom zdravlju djece na kojoj su osim spomenutih troje predavača sudjelovali Maja Vdović, psihologinja u Domu zdravlja Oroslavje i diplomirani inženjer elektrotehnike Domagoj Boroš, zaposlenik Googlea i jedan od kreatora poznate aplikacije Photomath.
Uz izv prof. dr.s.c Predraga Palea sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva, drugoga dana skupa izlaganja su imali: waldorfski odgojitelj Duško Ilijević, voditeljica odjela predškolskog obrazovanja Agrupamento Escolas de Estarreja iz Portugala, ravnateljica OŠ „Matija Gubec“, Gornji Tavankut, Srbija, Stanislava Stanić Prćić te Nikolina Kudelić s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu.
(Opširnije u tiskanom izdanju ŠN)
