Trećina učitelja na naprednoj razini pedagoških znanja

Najbolji prosječan rezultat u istraživanju općega pedagoškog znanja učitelja u okviru Međunarodnoga istraživanja o učenju i poučavanju TALIS 2024 (Teaching and Learning International Survey – TALIS) postigli su učitelji iz Portugala (274 boda), a najlošiji učitelji iz Saudijske Arabije (218 bodova). Učitelji iz Hrvatske ostvarili su prosječan rezultat od 269 bodova koji se statistički znatno ne razlikuje od prosječnoga rezultata zemalja OECD-a (266 bodova), ali je viši od prosjeka svih zemalja sudionica (250 bodova). 

Rezultati predstavljeni u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) pokazuju kako se hrvatski rezultat statistički znatno ne razlikuje od rezultata učitelja iz SAD-a kao ni od učitelja iz Poljske. 

Ključni elementi

U Hrvatskoj je istraživanje provedeno u 293 osnovne škole, a sudjelovala su ukupno 2282 učitelja od petoga do osmoga razreda. Glavni je cilj istraživanja bio prikupiti međunarodno usporedive pokazatelje o temeljnome znanju učitelja iz područja opće pedagogije, didaktike i obrazovne psihologije koje je učiteljima potrebno za učinkovito poučavanje i stvaranje poticajnih okruženja za učenje. Nažalost, ovom je dijelu TALIS istraživanja pristupilo svega osam zemalja: Čile, Hrvatska, Južna Afrika, Maroko, Poljska, Portugal, Saudijska Arabija i SAD. Istraživanje je obuhvatilo tri ključna elementa općeg pedagoškog znanja – znanje o poučavanju, znanje o učenju i znanje o vrednovanju. 

Naprednu razinu općega pedagoškog znanja u Hrvatskoj dostigla je oko trećina učitelja (33,9 %), što otprilike odgovara prosjeku OECD-a (33,4 %), ali je više od prosjeka svih zemalja sudionica (21,5 %). 

Na srednjoj razini općega pedagoškog znanja nalazi se nešto više od polovine učitelja u Hrvatskoj (51,9 %), što također odgovara prosjeku OECD-a (51,2 %), ali je više od prosjeka svih zemalja sudionica (41,8 %). Na najnižoj, osnovnoj razini općega pedagoškog znanja nalazi se 14,3 % učitelja u Hrvatskoj. Prosjek OECD-a iznosi 15,4 %, naglašeno je na konferenciji za novinare u NCVVO-u. 

U Hrvatskoj su najbolji prosječan rezultat ostvarili učitelji stranih jezika i Hrvatskog jezika, a najlošiji učitelji Tjelesne i zdravstvene kulture. U odnosu na učitelje svih drugih predmeta, učitelji stranih jezika u Hrvatskoj ostvarili su 14 bodova više, a učitelji iz područja čitanja, pisanja i književnosti (Hrvatski jezik i materinski jezici) sedam bodova više. 

Razlike u predmetima

S druge strane, u odnosu na učitelje koji poučavaju sve druge predmete, učitelji Matematike ostvarili su sedam bodova manje, učitelji Tehničke kulture devet bodova manje, učitelji Informatike 12 bodova manje, učitelji Grčkoga i Latinskoga jezika 14 bodova manje, a učitelji Tjelesne i zdravstvene kulture 19 bodova manje. 

– Ovo je ozbiljan signal visokoškolskim institucijama da pitanju metodike nastave i drugih kolegija trebaju ozbiljnije pristupiti – izjavio je Vinko Filipović, ravnatelj NCVVO-a.

Prosječni rezultati učitelja iz područja prirodnih znanosti (Biologija, Kemija, Fizika i Priroda), iz područja društvenih znanosti (Povijest i Geografija), iz područja religije i etike (Vjeronauk) te učitelja umjetničkih predmeta (Likovna i Glazbena kultura) statistički se znatno ne razlikuju od rezultata učitelja drugih predmeta. 

– Od svih zemalja sudionica, Hrvatska bilježi najmanji udio varijance između škola, što upućuje na zaključak da većina škola odražava distribuciju općega pedagoškog znanja zabilježenu na nacionalnoj razini te da su hrvatske škole međusobno slične po distribuciji općega pedagoškog znanja učitelja – rekao je Filipović.

Razlike u obrazovanju

U Hrvatskoj su učitelji sa završenim diplomskim studijem ostvarili statistički znatno bolji prosječan rezultat (+17 bodova) od učitelja sa završenim preddiplomskim studijem. Najbolji rezultat ostvarili su učitelji sa završenim redovnim nastavničkim programima (272 boda) te učitelji s kraćim programima osposobljavanja nakon stjecanja nenastavničke diplome određene struke (274 boda), pri čemu nije zabilježena statistički bitna razlika u prosječnome rezultatu između tih dviju skupina učitelja. Učitelji koji su završili samo predmetno obrazovanje ostvarili su prosječan rezultat od 252 boda, što je za 17 bodova statistički znatno lošiji rezultat od učitelja s redovnim nastavničkim. Učitelji u Hrvatskoj koji poučavaju predmet za koji su završili formalno obrazovanje ostvarili su prosječno 17 bodova više na ljestvici općega pedagoškog znanja od učitelja čije inicijalno obrazovanje nije bilo usmjereno na predmet koji poučavaju. 

Promatrano prema spolu, pokazuje se znatna razlika između muške i ženske populacije – s 15 bodova više od kolega, učiteljice su pokazale znatno bolje rezultate.

Potrošnja vremena

Istraživanje je pokazalo zanimljive podatke vezane za trošak vremena učitelja tijekom rada. Naime, u Hrvatskoj se 79,4 % vremena tijekom nastavnoga sata utroši na stvarno poučavanje i učenje, 11,5 % na održavanje discipline, a 8,8 % na administrativne poslove. Učitelji na naprednoj razini općega pedagoškog znanja utroše više vremena na stvarno poučavanje i učenje (+ 9,1 %) te manje vremena na održavanje discipline (– 4,3 %) i na administrativne poslove (– 4,3 %) od učitelja na osnovnoj razini. 

Najveći osjećaj pripremljenosti za razne aspekte rada učitelji u Hrvatskoj pokazali su za planiranje nastavnog sata, za vrednovanje rada učenika te za uporabu digitalnih alata u nastavi. Paralelno, najmanji osjećaj pripremljenosti učitelji imaju za poučavanje u multikulturalnom okruženju, upravljanju razredom odnosno disciplinom te prilagodbom nastave za učenika s posebnim obrazovnim potrebama. 

Ipak, kako je navedeno, Hrvatska je među zemljama čiji učitelji najviše vremena troše na učenje i poučavanje, a znatno manje na održavanje discipline. Administrativni poslovi, pokazalo je online istraživanje, odnose svega 8,8 posto vremena učiteljskog rada. 

– Činjenica je da naši učitelji troše najveći postotak vremena na poučavanje. Ali, razlika jest u tomu što učitelji s napredne razine pedagoških znanja troše manje vremena za odražavanje discipline, kao i na administrativne poslove. Naime, najviše vremena na stabilizaciju discipline troše učitelji na osnovnoj razini – 14,6 posto, odnosno njih 12 posto na administrativne poslove – sažeto je u Centru. 

Postavlja se pitanje zašto je tek osam država (u odnosu na 53 koje su sudjelovale u zadnjem ciklusu TALIS-a) sudjelovalo u ovom dijelu istraživanja. Vinko Filipović odgovara kako je Hrvatska napravila hrabar iskorak te da je očito da je drugim zemljama pomanjkalo hrabrosti suočiti se s istinom i relevantnim pokazateljima o pedagoškim znanjima učitelja.