Sve bila je poezija

U nedjelju 12. svibnja 2024. u Dubrovniku je u 81. godini života umro istaknuti hrvatski književnik, pjesnik, umjetnik i prevoditelj akademik Luko Paljetak. Rodio se 19. kolovoza 1943. u Dubrovniku gdje je završio Učiteljsku školu, a na Filozofskom fakultetu u Zadru 1968. diplomirao je kroatistiku i anglistiku. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1992. radom o književnom djelu Ante Cettinea. Radio je u Zadarskom kazalištu lutaka kao umjetnički ravnatelj, redatelj i dramaturg od 1969. do 1973., a zatim je do 1978. bio asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru te jedan od urednika Zadarske revije. Od 1978. živio je u Dubrovniku gdje je sve do 2014. radio kao urednik i tajnik uredništva časopisa Dubrovnik koji izdaje Matica hrvatska Dubrovnik. Redoviti član HAZU-a od 1997. Dobitnik je brojnih književnih nagrada, odličja i priznanja, među kojima Nagrade Goranov vijenac za cjelokupan pjesnički opus 1995., Nagrade Grada Dubrovnika za životno djelo 2005., Nagrade „Vladimir Nazorˮ za životno djelo 2012. i Nagrade „Iso Velikanovićˮ za životno djelo za književne prijevode. Luko Paljetak jedan je od najplodnijih suvremenih hrvatskih književnika s više od 150 objavljenih knjiga; objavio je četrdesetak zbirki pjesama, desetak zbirki pjesama za djecu (npr. Miševi i mačke naglavačke, 1973.; Maštoglavice, 2015.), desetak grafičko-pjesničkih mapa, dva romana, a pisao je i drame, radiodrame, bajke za djecu, dječje i lutkarske igrokaze, haiku poeziju, feljtone, kazališne kritike, književnopovijesne studije i eseje, studije o lutkarskom kazalištu i dr. Jedan od njegovih najpoznatijih dramskih komada nosi naslov Poslije Hamleta i prvi je put objavljen 1997. Napisan je po opsadi Dubrovnika na početku Domovinskoga rata, kada je bio i prikazan u Dubrovniku. Bio je i vrstan prevoditelj s engleskoga, slovenskoga, francuskoga i talijanskoga jezika. Uz ostalo, preveo je cjelokupan opus France Prešerena, Childe Harolda George Gordona Byrona, Sonete Williama Shakespearea i Uliksa Jamesa Joycea. Mnoge od njegovih pjesama su uglazbljene i postale su nezaobilazni dio dubrovačke i hrvatske pop-kulture (U svakom slučaju te volim, Na Stradunu, Kutija koja pokazuje kakvo će biti vrijeme, pjesme za dječji zbor Mali raspjevani Dubrovnik i druge). Paljetkova posebnost i pjesnička prepoznatljivost u kontekstu suvremenoga hrvatskoga pjesništva, kako je zamijetila književna kritika, ogleda se ponajviše u prilagodbi vezanoga stiha, rime i tradicionalnih metričkih obrazaca suvremenim temama i motivima, odnosno u postmodernom spoju tradicije i moderniteta. Svojevrsnim vrhuncem objedinjavanja tradicije i modernosti smatraju se zbirke Pjesni na dubrovačku (1984.), Sandosten forte (1987.) i Singerica pod snijegom (1994.). Ovu potonju objavile su mu Školske novine, s predgovorom akademika Ive Frangeša, kojemu je – kako to napominje akademik Krešimir Nemec u predgovoru knjige izabranih Frangeševih književnih kritika, studija i eseja Čitanja (Matica hrvatska 2017.) – Luko Paljetak,