Krajem rujna u Gimnaziji Bjelovar održana je izložba o životu i stvaralaštvu Mate Lovraka te predstavljanje audiozbirke poezije Antuna Branka Šimića „27 preobraženja”. Ovaj kulturni događaj organiziran je u sklopu prekograničnog projekta „Slušaj knjigu riječ po rič”, koji provodi Kulturni centar „Mato Lovrak” iz Velikog Grđevca u suradnji s Udrugom „Sretna škola” iz Širokog Brijega. Projekt je jedan od 78 odobrenih projekata u sklopu Programa prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine za 2025. godinu, što dodatno potvrđuje njegovu važnost i kvalitetu. Glavni je cilj projekta popularizacija čitanja i približavanje književnosti mladima suvremenim multimedijskim formatima.

Audiozbirku predstavili su članovi Udruge „Sretna škola” Tomislav Ćavar i Mara Bošnjak te književnik Miro Naletilić, voditelj knjižnice Prve osnovne škole Široki Brijeg. Ovo izdanje ima posebnu važnost jer se 2025. godine obilježava stota obljetnica smrti Antuna Branka Šimića, jednog od najvažnijih hrvatskih ekspresionističkih pjesnika.

Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU-a u Bjelovaru pridružio se projektu sudjelovanjem u realizaciji izložbe o Matu Lovraku, velikanu hrvatske književnosti, pedagogije i učiteljstva. Upraviteljica Zavoda, sa Sunčicom Markanović, autorica je izložbe koja ima ponajprije edukativni karakter. Na 16 velikih panoa posjetiteljima su predstavljeni život i stvaralaštvo Mate Lovraka, a izložba je postavljena u atraktivnom prostoru kupole bjelovarske Gimnazije.

Poseban naglasak izložbe stavljen je na Lovrakove napredne pedagoške ideje, koje i danas djeluju iznimno suvremeno. Lovrak je kritizirao učenje napamet bez razumijevanja („napametno učenje”), zagovarao aktivno i iskustveno učenje te isticao važnost umjetnosti u obrazovanju kao sredstva razvoja dječje mašte, emocionalne inteligencije i stvaralaštva. Njegovi stavovi o školi kao mjestu živog iskustva, a ne pukog prenošenja činjenica, i danas su prisutni u raspravama o modernom školstvu.

Književno stvaralaštvo Mate Lovraka pokazivalo je snažnu povezanost sa zavičajem, ne samo uz prizore seoske svakodnevice i prirode, već i toplim odnosom prema djeci koja u tim sredinama odrastaju. Njegove priče oživljavaju djetinjstvo koje je blisko, stvarno i puno osjećaja, a djeca u njima uče uz igru, rad, pogreške i međusobno pomaganje. 

Lovrak je u svoja djela uključio i onu djecu koja se često nalaze na rubu društvene pažnje, djecu s poteškoćama u razvoju, stavljajući naglasak na prihvaćanje, suosjećanje i zajedništvo. Njegova književnost ne isključuje nikoga – ona poziva, otvara prostor svakome da se u njoj pronađe i osjeti da je vrijedan. U svijetu koji gradi Lovrak, svako dijete ima svoje mjesto.

U realizaciji izložbe korištene su fotografije iz fundusa Hrvatskog školskog muzeja, Državnog muzeja u Bjelovaru te iz privatne zbirke unuke Mate Lovraka, Jagode Hodak, čime je dodatno obogaćen prikaz njegova života i rada. Uz izložbu je izrađena i radna bilježnica sa zabavnim i edukativnim sadržajima namijenjena učenicima, koja potiče aktivno sudjelovanje i istraživački pristup. Također, izložbu prate i različiti multimedijski sadržaji – video i audiozapisi – koji na suvremen način približavaju Lovrakovo stvaralaštvo novim generacijama.

Važnu ulogu u pripremi i provedbi projekta imala je Zvjezdana Galkowski, ravnateljica Kulturnog centra „Mato Lovrak”, čijim je zalaganjem projekt dobio snažnu organizacijsku i sadržajnu podršku.