Kvalitetni učitelji glavni su razlog zbog kojeg učenici postižu dobre rezultate

Nezahvalno je reći, ali nama je tu pomogla situacija s koronom: obrazovni stručnjaci zaključuju ovih dana kako je uzrok sveopćeg pada primjene znanja upravo skraćen boravak učenika u školama diljem svijeta zbog pandemije bolesti COVID-19. I dok su u prosjeku učenici drugih država s nastave izostali godišnje 4,4 mjeseca, u Hrvatskoj ih u školama nije bilo dva i pol mjeseca Hrvatska je na ovogodišnjoj PISA-i prvi put unazad 16 godina ostvarila rezultat prirodoslovne i čitalačke pismenosti na razini zemalja OECD-a. No, valja pošteno priznati: nije se Hrvatska primaknula OECD-ovu prosjeku, već se slabijim rezultatima drugih zemalja, uglavnom zbog gubitka sati nastave uživo tijekom pandemije, prosjek približio našim rezultatima Uz velike uloge od malih nogu ‒ odricanja i za nas nepojmljivu samodisciplinu, mladi Azijci još su jednom potvrdili da su u primjeni školskog znanja u životnim situacijama u svjetskom vrhu. U kraljici znanosti, matematici, drže se već tradicionalno na prvim mjestima ljestvice najvećega međunarodnog PISA testiranja, prema kojemu (prvi na listi) 15-godišnjaci iz Singapura postižu čak stotinu bodova više od vršnjaka iz Njemačke (25. mjesto), ostavljajući opjevano finsko obrazovanje na 20. mjestu rang-ljestvice 81 zemlje OECD-a i pridruženih država. Finska kroz PISA cikluse pada, a ovoga puta – pokazuju rezultati istraživanja provedenog u proljeće prošle godine – bolje rezultate iz matematike od nje postigli su ne samo mladi Estonci, Švicarci, Kanađani, Nizozemci, Irci, Danci, već i učenici iz Austrije, Poljske, Češke i Slovenije (19. mjesto). Hrvatska se u matematičkoj pismenosti svrstala na 36. mjesto, iz čitalačke na 26., dok je u prirodoslovlju 31. Školarci iz Hrvatske u novom su PISA ciklusu prvi put unazad 16 godina ostvarili rezultate prirodoslovne i čitalačke pismenosti na razini zemalja OECD-a (dosad su bili ispodprosječni), no istini za volju nije došlo ni do kakvog skoka u promjeni ni primjeni njihova znanja nabolje. Statistički gledano, učenici iz Hrvatske svojim rezultatima stagniraju, a primaknuli su se prosjeku OECD-a jer je on spušten. Nezahvalno je reći, ali nama je tu pomogla situacija s koronom: obrazovni stručnjaci zaključuju ovih dana kako je uzrok sveopćeg pada primjene znanja upravo skraćen boravak učenika u školama diljem svijeta zbog pandemije bolesti COVID-19. I dok su u prosjeku učenici drugih država s nastave izostali godišnje 4,4 mjeseca, u Hrvatskoj ih u školama nije bilo dva i pol mjeseca. Detaljnije bi analize trebale pokazati koji su još uzroci pada prosjeka OECD-ovih zemalja, jednako kao što bi bilo poželjno razmotriti okolnosti zbog kojih matematička pismenost na PISA-i „ruši” svakoga trećeg 15-godišnjaka iz Hrvatske. Zbog pitanja poput ovoga, kontekstualni podatci koje uz rezultate svakog ciklusa istraživanja objavljuje OECD imaju vrlo veliku ulogu. Rezultat iz čitalačke pismenosti učenike iz Hrvatske svrstao je na 26. mjesto od ukupno 81 zemlje sudionice najvećega međunarodnog vrjednovanja