Istraživanje provedeno u američkoj saveznoj državi Rhode Island pokazalo je da učenici koji sve četiri godine srednje škole pohađaju nastavu glazbe imaju nižu stopu kroničnog izostajanja za razliku od vršnjaka koji se glazbom ne bave kontinuirano
Učenici u koncertnom orkestru nastavnice Danielle Trial Lucini u srednjoj školi Mount Pleasant u Providenceu (SAD) tijekom prvog školskog sata uvježbavali su pjesmu „Seven Nation Army” američkog rock-benda The White Stripes. Nakon što ih je pustila da završe, nastavnica im je iznijela svoje mišljenje: svirali su energično, ali prebrzo.
– Moram čuti prostor između nota – poručila im je Lucini.
Tijekom više od sat vremena 14 učenika uvježbavalo je glazbene dionice, motive i skraćene verzije skladbi iz repertoara orkestralne i popularne glazbe. Nastavnica je povremeno sama uzimala instrument kako bi im nešto demonstrirala, a ponekad bi dirigentsku ulogu prepustila jednom od učenika. Svirala je i pjevala s njima.
Učenici joj često govore da je ona njihova „najstroža nastavnica”. Lucini, koja je u lipnju proglašena najboljom nastavnicom godine u Providenceu, od njih očekuje ne samo da dođu na nastavu nego i da aktivno sudjeluju.
– Možete doći na nastavu orkestra i sjediti s instrumentom u krilu. Ali to nikome ne pomaže – rekla je Lucini.
Upravo bi aktivno i dugotrajno sudjelovanje u umjetničkom obrazovanju moglo biti povezano s redovitijim pohađanjem nastave, pokazuje novo istraživanje koje je provela istraživačka organizacija Quadrant Research.
Istraživanje, objavljeno u rujnu, pokušalo je odgovoriti na pitanje izostaju li učenici uključeni u umjetničke aktivnosti rjeđe od onih koji u njima ne sudjeluju. Istraživači su analizirali podatke državnog obrazovnog odjela za razdoblje od 2018. do 2025. godine. Kroničnim izostajanjem smatra se propuštanje najmanje deset posto nastavnih dana tijekom školske godine u kojoj je učenik upisan u školu.
Smanjenje kroničnog izostajanja jedan je od prioriteta obrazovne politike Rhode Islanda. Guverner Dan McKee podupire kampanju Attendance Matters RI, koja se koristi javno dostupnim nadzornim pločama, alatima za praćenje podataka na razini škola i komunikacijom s obiteljima kako bi se pratili i smanjivali izostanci. U kolovozu je guverner objavio da se stopa kroničnog izostajanja smanjila četvrtu godinu zaredom te da je sada za 14,4 posto niža nego na vrhuncu tijekom pandemije.
Nakon što su uzeli u obzir demografske značajke učenika, razlike među školskim godinama i školske okruge, istraživači su procijenili da kronično izostaje 25,4 posto učenika koji su sve četiri godine srednje škole pohađali nastavu glazbe. Među učenicima koji nisu imali četiri uzastopne godine glazbenog obrazovanja taj je udio iznosio 37,3 posto.
Razlika je, međutim, bila znatno manja kada su istraživači promatrali sve umjetničke predmete, uključujući glazbu, likovnu umjetnost, kazalište, ples i medijsku umjetnost. Među učenicima koji su četiri godine sudjelovali u nekom obliku umjetničkog obrazovanja i onima koji nisu kontinuirano pohađali takvu nastavu razlika u stopi kroničnog izostajanja iznosila je samo 1,9 posto.
Robert Morrison, jedan od autora izvješća i osnivač organizacije Quadrant Research, upozorava da istraživanje pokazuje povezanost, a ne uzročnost. Podaci mogu upućivati na to da su umjetnički predmeti povezani s redovitijim dolaskom u školu, ali ne mogu dokazati da su upravo ti predmeti potaknuli učenike da češće dolaze na nastavu.
Morrison ističe i da se učenici koji godinama sudjeluju u umjetničkim aktivnostima mogu razlikovati od ostalih prema čimbenicima koje istraživanje ne može u potpunosti obuhvatiti. Njihova osobna motivacija, školske sposobnosti ili obiteljske okolnosti mogu pridonijeti većoj uključenosti u nastavu. Kod glazbe važnu ulogu mogu imati i prethodno iskustvo ili poduke izvan škole.
Istraživanje je pokazalo da učenici koji su pohađali barem jedan umjetnički predmet tijekom sve četiri godine srednje škole imaju nešto nižu stopu kroničnog izostajanja od onih koji nisu kontinuirano sudjelovali u umjetničkim aktivnostima. Razlika je bila znatno izraženija kod učenika koji su sve četiri godine pohađali nastavu glazbe.
Pritom se ista povezanost nije pokazala kod svih učenika koji su pohađali umjetničke predmete. Podaci za razdoblje od 2023. do 2025. čak su pokazali da su srednjoškolci koji su pohađali neki umjetnički predmet imali neznatno višu stopu kroničnog izostajanja od učenika koji nisu pohađali nijedan takav predmet.
Prema Morrisonovu tumačenju, razlika bi mogla biti u tome što jednokratno ili kratkotrajno sudjelovanje u umjetničkim aktivnostima ne pruža isto iskustvo kao višegodišnje bavljenje umjetnošću.
Nastavnica Lucini navela je primjer učenika koji je sada u trećem razredu srednje škole. Kada ga je poučavala u prvom razredu, izostao je 110 dana i pao nekoliko predmeta. Sljedeće je godine zatražio novu priliku za sudjelovanje u orkestru, objašnjavajući da prethodno nije ozbiljno pristupio toj aktivnosti.
Tijekom druge godine pohađanja nastave orkestra izostao je oko 15 školskih dana. Iako se i dalje radilo o broju izostanaka koji odgovara definiciji kroničnog izostajanja, iz glazbe je dobio odličnu ocjenu. Nastavio je pohađati nastavu orkestra, a dobrovoljno je nastupio i s orkestrom na posljednjoj paradi u sklopu glazbenog festivala, ispričala je Lucini.
– Nekoj djeci upravo to pruži razlog da se uključe i redovito dolaze – rekla je nastavnica.
Nicole Simpson, ravnateljica odjela za umjetničko obrazovanje u javnim školama Providencea, smatra da je važno učenicima omogućiti izbor u umjetničkom obrazovanju. Takva im nastava pruža priliku da samostalno donose odluke i rade prema vlastitoj zamisli završnog rezultata.
– Takva razina izbora i mogućnosti izražavanja vlastitog mišljenja ne postoji ni u jednom drugom predmetnom području – rekla je Simpson.
Za Lucini je mogućnost izbora ključna. Točnost, timski rad i struktura koje zahtijeva nastava orkestra trebali bi jačati učeničku samostalnost, a ne ograničavati je. Zato početnike ne prisiljava da sviraju instrument koji im se ne sviđa.
– Neću vam samo gurnuti trubu u ruke. Želim da odaberete instrument čiji vam se zvuk sviđa i koji vas privlači – objasnila je učenicima.
Nastupi, ističe nastavnica, dobro pokazuju značenje točnosti. Ako koncert počinje u 17.30 sati, glazbenici trebaju stići u 17 sati kako bi sastavili instrumente i pripremili se za sviranje.
– Ako jedna osoba kasni, kasne svi – rekla je Lucini.
Sidney Feliz, učenica završnog razreda, tijekom cijele srednje škole sudjelovala je u orkestru i zboru. Glazbeni program bio je jedan od glavnih razloga zbog kojih je odabrala školu Mount Pleasant. Feliz ističe da joj je Lucini pomogla zadržati motivaciju u razdoblju kada je njezin entuzijazam počeo slabjeti.
– Ponovno me usmjerila. Mislim da bez nje danas ne bih radila ovo što radim – rekla je.
Slično iskustvo ima i Xionangelys Lopez Davila, učenica drugog razreda koja je violinu počela učiti tek prošle godine.
– Vrlo je teško, ali s vremenom počnete razumijevati instrument i zavolite ga – rekla je.
Morrison, koji je i sam kao tinejdžer pohađao nastavu glazbe, naglašava da vrijednost umjetnosti ne treba procjenjivati samo prema njezinoj mogućoj povezanosti s redovitim pohađanjem škole.
– Umjetnost ima vlastitu, neovisnu vrijednost i važna je sama po sebi – zaključio je, ističući da je redovitije pohađanje nastave tek dodatna korist.
Prema Rhode Island Current
Estonski nastavnici i stručnjaci upozoravaju na porast broja učenika koji izbjegavaju nastavu. Među mogućim su uzrocima sve izraženijeg problema vršnjačko nasilje, tjeskoba i pritisak na mlade da budu uspješni, a škole teško pronalaze odgovarajuću podršku
Bilo je to dobro ljeto dok je trajala produžna nastava. Kad je završila, malac se pognute glave prijavio za rad na blagajni u Konzumu. Svijet rada uspio ga je zadržati kraće no što je trajala produžna nastava. Konstatirao je kako je škola lakša od posla. Jer, eto, u školi se sjedi, a nad blagajnom stoji.
Iza titule ravnatelja krije se čovjek. Netko tko se, kao i svi drugi, vraća sebi, svojim brigama i svojim tišinama. Netko tko u četiri zida vodi bitke o kojima rijetko govori
Da je riječ o školi izvrsnosti potvrđuju i rezultati ostvareni tijekom ove školske godine. Učenici su osvojili ukupno 57 nagrada na međunarodnim, županijskim i državnim natjecanjima, među kojima se ističe 40 međunarodnih nagrada, uključujući 25 prvih i 17 drugih mjesta
Instaliran je videonadzor, unutarnja stolarija je promijenjena, obnovljeni su parketi, osvježena fasada, obnovljena je i knjižnica. U svemu su nam pomogli i žitelji općine Štefanje svojim donacijama kojima je prikupljeno desetak tisuća eura. Obnovili smo elektroinstalacije u cijeloj školskoj zgradi, sve učionice su klimatizirane, a uređena su i vanjska igrališta – ravnatelj Dražen Milaković
Skup je namijenjen odgojiteljima u predškolskim ustanovama, učiteljima, nastavnicima i profesorima, stručnim suradnicima i ravnateljima vrtića, osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova te predstavnicima osnivača odgojno-obrazovnih ustanova
Uvijek sam smatrao da škola mora biti najljepša zgrada u mjestu, mjesto na kojemu će se događati život, poticati interesi, znatiželja i mislim da smo uspjeli stvoriti školu budućnosti, onakvu školu kakvu su mnogi zamišljali prije petnaestak godina, a mi smo je već tada imali – ravnatelj Zdenko Kobeščak
S televizije napominju da su na javnom pozivu tražena djela namijenjena emitiranju u prime time terminu, što podrazumijeva obraćanje raznolikoj publici koja konzumira sadržaj u tradicionalnom televizijskom okruženju
Podizanjem praga s 4,0 na 4,5 za dobivanje stipendije, Ministarstvo gospodarstva demonstrira nerazumijevanje socioekonomskog profila učenika i realnih potreba tržišta rada. Ova mjera, umjesto poticajne, postaje diskriminatorna, poručio je nastavnik Goran Knežević
U Gradu Zagrebu pravo na odgodu polaska u školu ima oko deset posto djece, dok je u županijama poput Splitsko-dalmatinske ili Međimurske riječ o 13 posto. To je velik kamen spoticanja, ponajprije zbog porasta broja odgoda, kaže Ivana Pavić Šimetin, voditeljica Službe za školsku i adolescentsku medicinu HZJZ-a
Uoči izmjena Pravilnika o pedagoškim mjerama ravnatelji s dugogodišnjim iskustvom iznose svoje prijedloge. Jedan je od njih – nema roditeljskih ispričnica na dan polaganja ispita. Drugi je: u slučaju bojkota nastave nema ispričnica, ali slijedi prijava uredu za socijalni rad. Treći: vraćanje društveno korisnog rada
Prije nekih 25 godina kad sam počela raditi u obrazovanju - otprilike kad su se školovali i roditelji današnjih osnovnoškolaca i srednjoškolaca - jedine ispričnice za izostanak pisali su liječnici. Roditelj je mogao opravdati jedan dan u godini, nakon nekog vremena jedan u polugodištu. I svi su se uspijevali uokviriti unutar toga. Zapravo, bilo je puno roditelja koji i nisu koristili mogućnost osobnog opravdavanja. I tako sve do prije desetak godina, točnije do siječnja 2017.