Što sve utječe na PISA rezultate

Učenici koji pohađaju škole s nedostatkom nastavnika postižu u prosjeku 4 boda lošiji rezultat iz prirodoslovne pismenosti, dok učenici koji pohađaju škole s nedovoljno kvalificiranim pomoćnim osobljem postižu rezultat lošiji za 11 bodova U zemljama OECD-a učenici provode u prosjeku 1,4 sata dnevno u pisanju domaće zadaće, što je smanjenje od 10 minuta u odnosu na prethodni ciklus 2022., a primjećuje se u gotovo svim zemljama Prema rezultatima novog istraživanja PISA 2025, hrvatski učenici i dalje u svim područjima zaostaju za prosjekom zemalja OECD-a. Nešto bolji rezultati i bolje pozicioniranje Hrvatske među drugim europskim zemljama dijelom se mogu pripisati činjenici da su učenici u zemljama OECD-a općenito pali u svojim postignućima, a diljem svijeta osobito se bilježi pad čitalačke pismenosti. Podsjetimo, u prirodoslovnoj je pismenosti Hrvatska ostvarila 476 bodova, šest manje od prosjeka OECD-a, i popela se s 36. na 33. mjesto na ljestvici 91 zemlje. U čitalačkoj pismenosti smo na otprilike istom 29. mjestu, a u matematičkoj pismenosti naši su se učenici popeli s 40. na i dalje ispodprosječno 36. mjesto. Visok je postotak učenika koji nisu dosegnuli ni osnovnu razinu znanja – u prirodoslovlju ih je 25 posto, u čitalačkoj pismenosti 32 posto, a u matematici 36 posto. Na najvišim je razinama njih između tri i pet posto. Koji parametri i kakve okolnosti (dijelom) utječu na uspjeh učenika u čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti opisano je u nacionalnom izvješću o rezultatima Međunarodnoga programa za vrednovanje znanja i vještina učenika, a kojega su na ukupno 244 stranice napisale Ana Markočić Dekanić, Marina Markuš Sandrić, Petra Bušelić i Elena Gotal iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO). Uz odobrenje Centra i autorica nacionalnog izvješća, u temi broja Školskih novina donosimo skraćena poglavlja iz izvješća, vezana uz nekoliko istaknutih domena: školski resursi, vrijeme za učenje izvan nastave, instrukcije, znatiželja i ustrajnost, dostupnost digitalnih resursa u školama, uvjerenja o prirodi znanosti, kognitivna prilagodljivost (prilagodba novim i nepoznatim situacijama) te percepcija vrijednosti škole iz vizure ispitanog uzorka 15-godišnjaka iz Hrvatske. Školski resursi Kao i u prethodnim ciklusima istraživanja, podaci iz istraživanja PISA 2025 pokazuju da su veća ulaganja u obrazovanje po učeniku uglavnom povezana s boljim rezultatima učenika, no samo do neke razine. Hrvatska bilježi statistički značajan porast indeksa nedostatka školskoga osoblja (nastavnika i pomoćnoga osoblja). Analize podataka za Hrvatsku pokazuju da učenici koji pohađaju škole s nedostatkom osoblja postižu u prosjeku 4 boda lošiji rezultat u ispitu iz prirodoslovne pismenosti, dok učenici koji pohađaju škole s nedovoljno kvalificiranim pomoćnim osobljem postižu rezultat lošiji za 11 bodova. Prema prosjeku zemalja OECD-a, 27,1 % učenika pohađa škole u kojima ravnatelj navodi da nedostatak opreme do neke mjere utječe na