Čeka li nas uvoz nastavnika i stručnih suradnika

Ove godine otežala nam je rješavanje kadrovskih problema i činjenica da smo tek 28. kolovoza od županijskog povjerenstva za raspoređivanje tehnoloških viškova dobili konačnu listu pa smo tek tada mogli raspisati natječaje za 16 radnih mjesta, u rasponu od razredne nastave, matematike, fizike, engleskog jezika, povijesti, biologije do nastavnika instrumenata za glazbenu školu. Doista je nepotrebno da se s tim listama odugovlači do kraja kolovoza, jer bi nama u školama puno značilo da natječaje možemo raspisati tijekom ljeta, a ne da nastavnu godinu počinjemo s otvorenim natječajima i nepopunjenim radnim mjestima ‒ Ivan Štefanić Ne znamo jesu li to mitovi i legende, ali često se spominje činjenica da su u Japanu plaće učitelja gotovo u rangu s ministarskim, da učitelji imaju posebna mjesta u metrou i kazalištu, da su za njih posebni štandovi na tržnicama s vrlo povoljnim cijenama, da nose značku s carskim pečatom, da se jedino učitelji ne moraju klanjati svome caru jer ni car ne može bez učitelja i zato što se to zanimanje smatra najvažnijim za društvo. I kako svaka japanska majka ne bi poželjela učitelja za zeta ili učiteljicu za snahu!? A legenda koja je stvarnost kaže da je upravo zbog toga san svake japanke ‒ udati se za učitelja. U japanskim školama zasigurno ne kubure s deficitom kadrova i stručnom pokrivenošću nastave, jer Japanci su oduvijek bili naklonjeni znanju i vrijednostima temeljenima na znanju, vrijednostima poput poštovanja, discipline, uljudnosti, srdačnosti, napredovanja na temelju sposobnosti i vještina. I desetljećima nemaju nepismenih. U nas je situacija mrvicu drukčija, rekli bismo kad bismo promovirali optimizam kao gledanje na stvari i događanja oko sebe, posebice u obrazovanju. Naime, kronični nedostatak učitelja i nastavnika matematike, fizike, informatike, kemije, biologije prelijeva se i na novu nastavnu godinu, zbog čega – priznaju pojedini ravnatelji škola – u tjednu pred početak nastave nisu imali gotove rasporede. Razlog je taj što ne znaju hoće li uspjeti zaposliti nastavnika ili će morati napraviti preraspodjelu među postojećim kadrom ne bi li se „pokrpala” nastava. Pojedini ravnatelji 'spasili' su se sa zasad malobrojnim stipendistima nastavničkih STEM studija, koji imaju obvezu odraditi u školi onoliko koliko su primali stipendiju (u visini od 600 eura) Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih – u prošloj školskoj godini takvih je stipendista bilo 479, a u školama je evidentirano 79 zapošljavanja. Drugi su, kako kažu, sreću našli u friško umirovljenim profesorima (što je nova zakonska mogućnost) koji su pristali ostati u školi, makar i pola radnog vremena. Sreća je glavna riječ koju u školama spominju pred početak svake nastavne godine, tako i ove. Ali da ipak krenemo u nešto optimističnijem tonu. Ravnatelj Osnovne škole Vladimira Nazora u Pazinu, Ivan Štefanić, može se pohvaliti činjenicom da vodi najveću osnovnu školu u Hrvatskoj. Uz matičnu školu u Pazinu, u kojoj djeluje i Glazbeni odjel, škola ima i