Školski uspjeh ovisi o tome koliko je učenik često na nastavi

Želimo osvijestiti roditelje da je odnos njihove djece prema školskim obvezama dio odgoja koji će dovesti do toga da njihova djeca jednoga dana budu odgovorni građani, odgovorni radnici na svom radnom mjestu. Škola oduvijek ima svoje i odgojne i obrazovne obveze prema učenicima, a roditelji moraju preuzeti svoj dio obveza i prihvatiti ih kao roditeljske dužnosti i obveze ˗ Ljiljana Ptačnik U početku mi se činilo da je smisao bio opravdati izostanak samo u slučaju bolesti. Ali, to nije dovoljno precizno napisano pa roditelji ispričavaju, a škole prihvaćaju sve razloge. Jednako tako, nije dobro formulirano da škola mora prihvatiti ispričnice od bilo koga. Škola je očito postala institucija u koju se dolazi ako imaš vremena ‒ Dunja Marušić Brezetić Na samom početku školske godine Udruga srednjoškolskih ravnatelja je upozorila kako očekuje daljnji porast broja učeničkih izostanaka s nastave. Prošla školska godina, s 40,537.246 sati nastave na kojoj se učenici nisu pojavili, bila je rekordna. Prema zadnjoj statistici (školski e-rudnik), u školskoj godini 2024./2025. učenici su s nastave opravdano izostali 39,821.385 sati. To je u prosjeku 90 sati izostanaka po učeniku (88 opravdanih). Vratimo li se deset godina unazad, svaki je učenik u prosjeku imao 60 sati izostanaka, dakle riječ je o porastu od 50 posto. Zbog važnosti teme, Školske novine joj posvećuju prostor drugi puta u ovome polugodištu; u siječnju smo pisali pod naslovom: „Osam godina apsurda: roditelji preuzeli ulogu liječnika”. Problem golemog broja opravdanih sati ‒ neopravdani su gotovo posve iščezli, s obzirom na podatak da ih učenik u prosjeku ima 1,6 sati po školskoj godini ‒ posljedica je Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera koji je roditeljima omogućio da tijekom školske godine sami opravdaju djeci izostanak do tri dana. Kao što je poznato, ograničenja u broju opravdanja nema, pa tako učenik uz blagoslov roditelja može izostati tri dana, potom jedan doći u školu, pa opet izbivati tri dana. I tako unedogled, što je više puta kritizirala ravnateljska udruga. Ravnatelji očekuju da će ova školska godina polučiti novi rekord. Izostanaka je, logično, bitno više u srednjim nego u osnovnim školama. U osnovnim školama učenici su prosječno izostajali 78 sati (naspram 46 sati prije deset godina), a u srednjoj 116 sati (rast od 35 posto u 10 godina). Gimnazijalci su izostajali više od strukovnjaka: učenici trećeg razreda gimnazije prosječno su izostali 118 sati, a oni u trogodišnjim strukovnim školama 111 sati. No, postoji znatna razlika u broju neopravdanih sati: strukovnjaci su ih prosječno imali 7, a gimnazijalci jedan. Broj izostanaka rastao je sve do pandemije, kad je naglo smanjen, no nakon povratka obrazovnog sustava u normalu izostanci su buknuli. U posljednjoj pretpandemijskoj godini srednjoškolci su izostajali 93 sata godišnje, da bi u koroni taj broj pao na 65 te se već u prvoj postpandemijskoj godini popeo na 105 i do sada narastao na 116 sati. „Mi to ne povezujemo