Iako se navodi da bi školska torba trebala težiti između 10 i 15 posto djetetove tjelesne težine, nema dovoljno dokaza za univerzalno pravilo koje bi vrijedilo za svu djecu
Školske torbe mijenjale su se s vremenom, ali nisu postale lakše. Učenici danas nose udžbenike, bilježnice, velike pernice, digitalne uređaje, boce s vodom, kutije za užinu i sportsku odjeću. Pojedinačno ti predmeti možda nisu teški, ali zajedno mogu nepotrebno opteretiti dječje tijelo.
Prema Američkoj akademiji za pedijatriju, znakovi da je školska torba preteška uključuju naginjanje djeteta prema naprijed kako bi održalo ravnotežu ili poteškoće pri hodanju. Naramenice ne bi smjele pritiskati niti se urezivati u ramena.
Ozljede leđa nisu česte, ali su moguće, osobito ako dijete padne dok nosi tešku torbu, upozorila je Sadika Kendi, liječnica koja predsjeda aktivnostima Akademije usmjerenima na prevenciju ozljeda. Iako se često navodi da bi školska torba trebala težiti između 10 i 15 posto djetetove tjelesne težine, nema dovoljno dokaza za univerzalno pravilo koje bi vrijedilo za svu djecu, dodaje Kendi:
– Djeca se razlikuju po veličini, snazi, tjelesnom razvoju i svakodnevnim obvezama, pa roditelji trebaju uzeti u obzir potrebe svakog djeteta ponaosob. Općenito, školske torbe trebale bi biti što lakše.
Zdravstvene službe preporučuju školske torbe s dvije široke, podstavljene i podesive naramenice koje trebaju biti dovoljno zategnute kako bi torba bila priljubljena uz tijelo, a treba ih namjestiti tako da donji dio torbe bude malo iznad djetetova struka. Torbe s kotačićima mogu biti korisne, no u školama sa stubama ili na prometnim hodnicima mogu predstavljati problem i povećati opasnost od spoticanja i padova.
Nakon što roditelji dobiju popise školskih potrepština, trebali bi provjeriti što dijete doista mora nositi sa sobom svaki dan te osigurati samo osnovni školski pribor, umjesto da se opterećuju trendovskim, ukrasnim ili skupim predmetima. Naime, školske torbe mogu postati svojevrsno spremište pa se tako u njima mogu naći šminka, lak za nokte, sušila za kosu i brojne druge stvari koje nisu potrebne za nastavu. Stručnjaci stoga savjetuju da roditelji i djeca redovito provjeravaju sadržaj torbe i iz nje uklone sve što nije potrebno za taj dan.
Prema Euronews
Ingeborg Hanich Šaić pedagoginja je u Graditeljskoj tehničkoj školi u Zagrebu. Ističe kako je najveći problem posljednjih godina upisivanje učenika koji su osnovnu školu pohađali po prilagođenom programu.
U digitalnom svijetu, pisanje rukom može djelovati kao nostalgično sjećanje iz prošlosti, a rukopis kao umjetnost koja polako nestaje. Ipak, istraživanja sugeriraju da tradicionalna vještina pisanja rukom ima brojne prednosti za pamćenje i učenje, naročito kod djece.
Psiholozi i pedagozi naglašavaju da igra nije luksuz već nužnost. Prema preporukama UNICEF-a i drugih relevantnih organizacija, slobodna i vođena igra trebala bi biti sastavni dio svakodnevnog života djeteta. Igra je prostor u kojem djeca uče socijalne vještine, razvijaju empatiju i uče prepoznati i kontrolirati emocije
Jedan od mogućih koraka prema rasterećenju poslova bio bi zapošljavanje administrativnog referenta u svaku školsku ustanovu odnosno osiguranje osobe koja bi preuzela dio tehničkih i administrativnih poslova
U stvaranju slikovnice sudjelovali su Petra Gečević, Helena Špoljarić, Lota Jerković, Leo Petretić, Luka Čergar, Matej Jugović, Neo Ujlaki i Ian Ujlaki
Nakon upisa na studij priključila se ženskoj futsal ekipi Sveučilišta te je vrlo brzo pokazala svoje kvalitete, osobito u postizanju pogodaka. Osvajala je medalje na domaćim i međunarodnim natjecanjima
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti danas ima 129 redovitih članova, od kojih je 18 žena, kao i 100 dopisnih članova te 72 člana suradnika, a izbori za nove članove obavljaju se svake dvije godine
Tako mi je drago da je Novigrad ostao jezgra druženja gdje djeca bez problema, neopterećena mogu reći ti svom voditelju, voditeljici ili nekome drugome, a i mi se njima obraćamo kao ravnopravnima sebi. Djeca znaju da nam se s povjerenjem mogu obratiti
U organizaciji Hrvatskog pedagoško-književnog zbora, ogranka Krapinsko-zagorske županije – „Zajedno vrtići i škole”, održan je međunarodno stručno-znanstveni skup koji je okupio više od 240 odgajateljica, učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja vrtića i škola
Švedski standardi čitanja, koji su 2000. bili među najvišima u Europi, počeli su padati, a rezultati na PISA testiranju svedeni su na najnižu razinu, iza Ujedinjenog Kraljevstva
Djeca već u dobi od tri do pet godina mogu razviti negativne stavove prema vršnjacima s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom. Ta percepcija oblikuje njihovo ponašanje, prijateljstva i odnose, a kod djece s debljinom produbljuje osjećaj neprihvaćenosti
Generacija Z prva je u modernoj povijesti koja u prosjeku postiže slabije obrazovne rezultate od prethodnih generacija. Prema neuroznanstveniku Jaredu Cooneyju Horvathu, koji je o tome govorio i pred američkim Senatom, razlog nije u lijenosti, već u načinu na koji djeca danas uče i snažnom utjecaju stalne izloženosti ekranima na mozak u razvoju.