Razlikovanje istine od manipulacije

Obrazovni sustav mora se prilagoditi stvarnosti u kojoj čak ni fotografija više nije pouzdan dokaz onoga što se doista dogodilo Na prvi pogled, učionica izgleda poput svake druge: šareni plakati na zidovima, prijenosna računala na klupama i učenici pogrbljeni nad svojim pametnim telefonima. No ono što se događa na njihovim ekranima daleko je od uobičajenog nastavnog sadržaja. Umjesto školskog videa, gledaju animaciju koju su sami izradili uz pomoć umjetne inteligencije. – Jednostavno sam učitao fotografiju svojih prijatelja, a program je napravio sve ostalo. Nije prošlo ni pet minuta, a oni su već plesali na ekranu – priča uz osmijeh 18-godišnji Ognen. Ono što je za njega bio tek eksperiment, zorno pokazuje koliko umjetna inteligencija danas može brzo i jednostavno stvarati, ali i manipulirati sadržajem. Upravo to postaje jasno i ostalim sudionicima projekta „Otpornost na dezinformacije u Sjevernoj Makedoniji”, u kojem sudjeluje 35 mladih. Projekt financira njemačka savezna pokrajina Sjeverna Rajna-Vestfalija, a njegov je cilj jačanje otpornosti mladih na sve prisutnije dezinformacije. Lažne vijesti Sudionici pritom sve više uviđaju koliko su za takve izazove nedovoljno pripremljeni u svakodnevnom školskom sustavu. – Upotreba umjetne inteligencije i društvenih mreža mora nužno postati dio nastavnog procesa. Rizika je jako puno, a mi često ni ne znamo kako se s time nositi – upozorava Ognen. S njim se slaže i njegova kolegica Dea. Pametni telefoni, TikTok i različiti chatbotovi već su odavno sastavni dio svakodnevice, no, kako kaže, učenici se unatoč tome osjećaju nespremno: – Kao da smo bačeni u hladnu vodu. Mnogi uopće ne znaju kako nastaju lažne vijesti, deepfakeovi ili dezinformacije, niti kako ih prepoznati. Iako projektom stječu praktična znanja, smatra da bi takve teme morale biti sustavno uključene u obrazovanje. Sličan stav dijele i brojni drugi mladi u Skoplju, koji ističu potrebu za organiziranom edukacijom o umjetnoj inteligenciji, provjeri činjenica i prepoznavanju dezinformacija. Iako postoje radionice i projekti, obvezni predmet medijske pismenosti još ne postoji. Profesorica Biljana Pejovska iz Gimnazije „Georgi Dimitrov” naglašava da je upravo medijska pismenost temelj razvoja kritičkog mišljenja. Kaže da su dezinformacije jedna od najvećih prijetnji demokraciji – ne samo u Sjevernoj Makedoniji, nego i u cijeloj regiji zapadnog Balkana, ali i globalno. Prema njezinim riječima, mladi moraju razumjeti kako nastaju vijesti, kako se provjeravaju izvori te zašto i kako dolazi do manipulacije sadržajem. Iako škola u kojoj radi već provodi određene medijske projekte, ističe da to nije dovoljno: – Potrebna je sustavna edukacija, a ne samo pojedinačne inicijative i kratkoročni projekti. Stvarnost i manipulacija Na sličan način razmišljaju i u organizaciji NarativAI, regionalnoj nevladinoj organizaciji sa sjedištem u Skoplju. Aleksandar Manasiev ističe kako je ključno započeti s medijskim obrazovanjem što ranije, idealno bi bilo već u