Škola koja ruši stereotipe

Sretna je okolnost da imamo puno učenika koji se žele baviti nečime što im je jako daleko od struke kao što je novinarstvo u kojemu razvijaju kritičko mišljenje, pismenost, izražavanje. Imamo i bend iako nemamo veze s glazbom. I doista je velik raspon aktivnosti i programa koje im nudimo mimo redovne nastave. Mislimo da je to važno za učenike jer struku svladaju, ali želimo ih u školi osposobiti za život – Mirna Glavan Grbeš

Prva srednja škola jedna je od triju srednjih škola u Belom Manastiru – tu su još Druga srednja škola i Gimnazija s kojima dijeli zajednički prostor, kompleks triju zgrada i sportsku dvoranu. Prije Domovinskog rata, do devedesetih godina, u Belom Manastiru postojala je samo jedna škola, a nakon što je Baranja okupirana i nesrpsko stanovništvo protjerano škola je bila u progonstvu u Osijeku i u Mohaču u Mađarskoj. Djelatnici su putovali svakodnevno na posao i tako se radilo do mirne reintegracije. 

– Radili smo kao Srednja škola Beli Manastir, ali smo morali prihvatiti da krenemo kao tri srednje škole – Gimnazija, Tehnička i Ekonomska škola koje su djelovale za vrijeme okupacije. I tako su nastale Prva i Druga srednja škola i Gimnazija – opisuje Marko Ilijašev koji je 1997. imenovan za v. d. ravnatelja, a godinu dana kasnije i ravnateljem te školom rukovodi i danas: 

‒ Od prvog dana osluškivali smo tržište i potrebe za kadrovima na našem području i promijenili cjelokupni program škole. Uveli smo program za tehničara cestovnog prometa i tehničara za računalstvo te dodali i tehničara za mehatroniku kao i trogodišnje programe vozača motornog vozila, operatera strojne obrade, automehaničara i mehaničara poljoprivredne mehanizacije koji su itekako traženi. U jednom smo razdoblju uveli i programe za vodoinstalatere, plinoinstalatere, instalatere grijanja i klimatizacije. Sretan sam i ponosan jer smo uvijek, a tako imamo i danas, sve sektore i programe stručno zastupljene. Neke od tih programa više ne nudimo jer nam je pao broj učenika s početnih više od četiristo na sadašnjih 260 pa smo smanjili broj razrednih odjela u kojima smo posve zakonito objedinili po dva ili tri srodna zanimanja. 

Takav prilično složen organizacijski oblik i način rada u relativno maloj srednjoj strukovnoj školi omogućuje nam raznolikost, ali istodobno i potpunu stručnu pokrivenost nastavnog procesa pa nema bojazni da bi netko ostao bez posla ili da mu se smanji satnica. I vrtimo se u ta tri sektora – strojarstvu, elektrotehnici i prometu – ali osluškujemo tržište i pravodobno reagiramo pa svako malo uvedemo neki novi program. Škola obrazuje učenike u tri sektora: elektrotehnika i računalstvo, promet i logistika te strojarstvo, brodogradnja i metalurgija unutar kojih su zanimanja tehničar za računalstvo, tehničar za mehatroniku i tehničar cestovnog prometa kao četverogodišnji programi te vozač motornog vozila, operater strojne obrade, automehaničar i mehaničar poljoprivredne mehanizacije kao trogodišnji programi – kaže ravnatelj Ilijašev, a profesorica hrvatskog jezika Mirna Glavan Grbeš dodaje kako je u jednom trenutku nastalo zasićenje u potrebama za elektrotehničarima pa su umjesto njih uveli program tehničara za mehatroniku:

– Balansiramo, prilagođavamo se tržištu jer jedino tako škola može opstati i imati stalan broj upisanih učenika. Stručno smo ekipirani, a imamo i školske praktikume, premda učenici idu na praksu i kod privatnika, u kojima učenici prolaze učenje temeljeno na radu, imamo im što pokazati i tu oni dobivaju kvalitetna znanja jer su s njima stručni učitelji koji im se mogu i trebaju posvetiti i voditi ih naukovanjem. 

‒ Mnoga poduzeća u kojima učenici idu na stručnu praksu s njima sklapaju ugovore, nude im stipendije, radno mjesto ih čeka odmah po završetku srednje škole. I u posljednje vrijeme nam se obraćaju poduzeća i traže da naši učenici idu k njima na naukovanje. To je najbolji pokazatelj da i mi u školi kvalitetno radimo, čim su učenike prepoznali kao dobro obrazovane i osposobljene – kaže ravnatelj Ilijašev.

Pedagog Zvonimir Janković kaže da su njegov posao rješavanje problema učenika, unaprjeđivanje odgojno-obrazovnog procesa i različiti administrativni poslovi, ali u školi radi doista najrazličitije poslove. 

– Imamo 33 učenika s teškoćama imamo na 260 učenika ukupno i mnogi od njih imaju pomoćnike u nastavi, a pohađaju i četverogodišnje i trogodišnje programe. Učenici imaju problema i potreba, roditelji imaju puno pitanja i nejasnoća i svima treba pomoć. Najveći su nam problem izostanci s nastave, ali to je posljedica aktualnog pravilnika o pedagoškim mjerama koji mi moramo poštivati i uvažiti. 

Od sljedeće školske godine krenut ćemo s modularnom nastavom iako još nije sve spremno ili nije onako kako bi trebalo biti, ali problemi će se rješavati u hodu. Razgovaramo, razmišljamo, pronalazimo načine da učenicima ponudimo što kvalitetnije programe, da predmetne kurikulume pretočimo u module. Obrazujemo za zapošljiva zanimanja i dobar dio učenika bez problema nalazi posao nakon završene srednje škole. Učenici koji polaze četverogodišnje programe, a ima ih osamdesetak, više od polovine prijavljuju državnu maturu pa svi oni koji polože i nastavljaju obrazovanje na nekom studijskom programu. No, sve uvijek ovisi o interesu i motivaciji učenika. 

Imamo gotovo 70 posto učenika putnika i to je dosta komplicirano jer nema organiziranog prijevoza već učenici koriste autobus ili vlak, vezani su za njihov vozni red i problem je organizirati izvannastavne aktivnosti mimo redovne nastave upravo zbog nemogućnosti prijevoza poslije 14 sati za prvu smjenu i poslije 20 sati za poslijepodnevnu – opisuje pedagog Janković. 

U školi je jako puno aktivnosti, brojni djelatnici uključeni su u Erasmus+ programe, u eTwinning i mnoge druge. Mirna Glavan Grbeš objašnjava kako i takvim aktivnostima žele učenicima ponuditi nešto novo, drukčije od struke za koju se obrazuju.

– Primijetili smo da velik broj učenika ima problema s prehranom, jer jedu jako puno pekarskih proizvoda i da imaju problema s pretilošću i zato smo osmislili Erasmus+ projekt pod nazivom Smart Eating in Youth, koji promiče definiciju i važnost zdrave prehrane te zdravog načina života. Srednjoškolci su, s obzirom na specifičnu adolescentsku dob, skloni samostalnom i samoinicijativnom određivanju pojma zdrave prehrane što, nerijetko, dovodi do brojnih zdravstvenih teškoća. Cilj je projekta osvijestiti učenike o pojmu zdrave prehrane koji je za svakog pojedinca specifičan te ukazati na važnost unosa raznolikih namirnica koje osiguravaju tijelu potrebne kalorije i hranjive tvari. Također, naglasak je na potrebi i važnosti tjelesne aktivnosti te kretanja općenito.

Projekt je trajao od studenoga 2023. do travnja 2024. godine, a partneri su nam bili škole Panevėžys Vytautas Žemkalnis Gymnasium iz Litve, Naile Mehmet Ali Uyanık Anadolu Lisesi (Denizli, Turska), Association D’entrepreneuriat Social (Francuska) i TAVO Europa (Litva). Putem projekta učenici su sudjelovanjem u raznim aktivnostima – predavanjima, radionicama i igrama – odgovorno i kreativno predstavili našu domovinu s naglaskom na Baranju, baranjske običaje i kulturu, način života, baranjsku gastronomsku baštinu te našu školu. Posjetili smo Litvu, obišli tvornicu kruha, učenici su tamo i mijesili beskvasni kruh, imali predavanje o kalorijama, posjetili prirodoslovni muzej.

U projektima poput ovoga, međunarodnim i međukulturnim, učenici i nastavnici usavršavaju vlastita znanja i vještine te iskazuju odgovornost i kvalitete koje njeguju. Omogućeno je učenje izvan okvira redovne formalne nastave, u novom izazovnom okružju sa sudionicima naviknutima na različite sustave, radne navike i ciljeve.

Imamo i digitalni školski list i novinarsku družinu, a možemo se pohvaliti i sudjelovanjem na državnom Lidranu, dakle, pobjednici smo u kategoriji radijske emisije, što baš i nije često među strukovnim školama koje i nemaju takvih izvannastavnih aktivnosti – ponosno ističe profesorica Glavan Grbeš te spominje i „Ruksak pun kulture”, projekt Ministarstva kulture u kojemu također sudjeluju njihovi učenici. Škola organizirano vodi učenike i na kazališne predstave u Osijek ili Zagreb, posjećuju Interliber, a brojne predstave dolaze u školu i budu odigrane upravo za srednjoškolce u školskim prostorima.

– Mala smo škola, mala smo sredina, ali ove smo godine dobili državnog prvaka iz informatike i to je doista velika stvar. Dva brata naši su učenici i obojica su informatički genijalci i jako se ponosimo njima, pogotovo zato što u generaciji imamo šezdesetak učenika, a ne nekoliko stotina kao velike gradske škole. Sigurno je za takav uspjeh zaslužan i profesor informatike Mario Salaj, ali moram istaknuti činjenicu da smo kadrovski dobro ekipirani, da svi zaposlenici nastoje učenicima pružiti što više znanja, potpore, poticati ih na postignuća. Zato je škola i prepoznatljiva ne samo u lokalnoj zajednici nego i u cijeloj Hrvatskoj – kaže ravnatelj Ilijašev te po tko zna koji put ističe svoje djelatnike za koje kaže da su puni entuzijazma i ideja s kojima mu dolaze, a njegovo je samo da ih podrži i da osigura sve potrebne uvjete da oni ideje i projekte realiziraju. I nitko ne pita za prekovremene sate, za slobodne dane, za rad vikendom, praznicima. Radi se uvijek i bez ijednog pitanja. I svi su u sve uključeni.

– Imamo i školski bend koji je nadaleko poznat i koji nastupa ne samo na školskim priredbama i događanjima nego ga obavezno zovu i druge škole, različite udruge, lokalna vlast da im nastupa i pokloni nekoliko glazbenih brojeva. Mladići su treći razred, prepoznati su, sad već polako i zarađuju svirkama. Sretni smo i zadovoljni jer je Prva srednja škola doista prepoznata i vidljiva. U mnogim projektima ne sudjelujemo zato da bismo bili pobjednici nego da pokažemo što znamo i da učimo od drugih – kaže profesorica Glavan Grbeš dodaje:

– Jesmo strukovna škola, struka je najvažnija, pa i u tom području su učenici uspješni i imamo godinama državne prvake u razvoju softvera, ali je sretna okolnost da imamo puno učenika koji se žele baviti nečime što im je jako daleko od struke kao što je novinarstvo u kojemu razvijaju kritičko mišljenje, pismenost, izražavanje, imamo bend, iako nemamo veze s glazbom. I doista je velik raspon aktivnosti i programa koje im nudimo mimo redovne nastave. Mislimo da je to važno za učenike jer ih tako odgajamo za život. Struku svladaju, to će raditi čitav život, ali želimo ih u školi osposobiti za život.

Sudjelovali smo u brojnim eTwinning projektima, i to vrlo uspješno, o čemu svjedoče i nacionalne i europske oznake kvalitete. Radili smo kolege Ivana Pothorski, Goran Čizmadija, Olivera Stojaković i ja projekte preko kojih se razvija medijsku pismenost učenika i upozorava na opasnosti koje vrebaju u obliku lažnih vijesti ili ljubav prema književnosti, kulturnoj baštini i putopisanju. Bili smo i u projektu koji potiče brigu o očuvanju prirode sadnjom autohtonih vrsta povrća te je uz istraživanje zahtijevao i praktičan rad, a projekt u kojemu su s nama bile Sjeverna Makedonija, Turska, Jordan, Italija i Francuska povezao je građanski odgoj, medijsku pismenost, kulturu i povijest upoznavanjem sa stranim zemljama. I zanimljivo je da nijedan eTwinning projekt koji smo do sada odradili nije bio vezan za struku nego za zaštitu okoliša i ekološke teme, sadnju biljaka, prehranu. Radimo to namjerno, jer struke je našim učenicima ponekad i previše pa im želimo ponuditi nešto drukčije, širiti im horizonte i uvoditi ih u svijet nepoznatoga.

Upravo je ovih dana Prva srednja škola bila domaćin velikog međunarodnog skupa za obrtnike i strukovna zanimanja, nešto kao sajam inovatora iz Hrvatske, Srbije, Mađarske pa su i učenici imali priliku predstaviti sve što rade. Sve je napravljeno u suradnji s lokalnom zajednicom, s Etnološkim muzejom Baranje.

Sve to dokazuje uvijek iznova tezu kako je Prva srednja škola odgojno-obrazovna ustanova koja ne obrazuje samo buduće tehničare u tri sektora nego tim mladim momcima i djevojkama, kojih je iz godine u godinu sve više, daje veliko bogatstvo vještina, znanja, kompetencija potrebnih u svakodnevnom životu, daje im širinu pogleda na život i svijet oko sebe. I doista je prava priprema za život. 

– Rušimo stereotipe, jer nismo samo škola za mladiće i trudimo se pokazati da i djevojke imaju što reći u školi. Ali ne rušimo stereotipe takozvane rodne ili spolne, nego smo škola koja ima bend, novinare, svoj digitalni list, brojne izvannastavne aktivnosti koje su dijametralno različiti od struka za koje se ti mladi ljudi obrazuju. U stručno-razvojnoj službi osim pedagoga imamo i psihologinju koja jako puno radi upravo na rušenju mnogih stereotipa pa je ove godine provela i projekt vezan za prevenciju nasilja u mladenačkim vezama i, što je još zanimljivije, projekt o mentalnom zdravlju muškaraca putem kojeg je mladićima osvijestila činjenicu da je dopušteno pokazivati emocije, da je normalno da mladići plaču, da su tužni. Puno pažnje posvećujemo takvim stvarima jer to je važno za naše učenike da im pokažemo da su djevojke jednako vrijedne i važne. Kao rezultat takvoga dugogodišnjeg rada nastavnika usmjerenog na dobrobit učenika jest i činjenica da u relativno maloj zbornici od 39 djelatnika sjedi čak devet mentora, sedam savjetnika i dva izvrsna savjetnika. Svima je omogućeno napredovanje u položajna zvanja i ravnatelj to doista potiče, a idemo na brojne edukacije koje nam samo pomažu da lakše napredujemo. Nije jednostavno napredovati, ali kad netko od nastavnika radi na sebi onda zbog toga i učenici profitiraju, a nama je to najvažnije. I ravnatelju je važno da ima u zbornici što više kvalitetnih nastavnika, jer oni nose kvalitetu, prepoznatljivost, onu dodatnu vrijednost. I zato nastojimo što bolje raditi, pružiti učenicima što više i osposobiti ih za život, a ne samo za struku – ističe Mirna Glavan Grbeš, a ravnatelj Marko Ilijašev zaključuje:

– Čeka nas modularna nastava, zahtjevno je, ali o svemu treba puno razgovarati, dogovarati se, planirati, inovirati i u module uklopiti sadržaje nekoliko predmeta. Sve je to moguće i nitko ne treba ostati ni bez satnice svoga predmeta ni bez posla, a vrlo je moguće da će brojni nastavnici imati i prekovremenih sati. A i kao ravnatelj ne ću dopustiti da bilo tko ostane zakinut ili bez posla te da svi opći predmeti budu zastupljeni maksimalno. Upravo smo nedavno imali nastavničko vijeće i dogovorili da se moduli usklade s poviješću, geografijom i hrvatskim jezikom. Dobro je što se u modularnu nastavu kreće samo s prvim razredom pa tijekom vremena možemo i testirati rješenja, ali i modificirati i mijenjati praksu te usavršavati module za svaku sljedeću godinu. 

Izvannastavne aktivnosti i projekti

U okviru izvannastavne aktivnosti Primjene mikroupravljača, provodimo projekt Školski inovatori, čiji je cilj unaprijediti digitalne i STEM kompetencije učenika uz praktičan rad s mikroupravljačima i primjenu u svakodnevnim rješenjima.

Uključeni smo i u nacionalni projekt STEMwave – Škola budućnosti, koji provode tehnološke tvrtke Stemi i Infobip, a u kojem sudjelujemo putem dva programa – Gen Future i Robotika i automatizirani sustavi. Poseban uspjeh ove godine ostvarile su učenice Maja Katušin, Valentina Jalšovec i Lucija Luketina, koje su dobitnice nagrade Gen Future. Nositelj smo projekta „Baranja – Spoj tradicije i inovacije”, koji financira Ministarstvo turizma i sporta, a kojim promovira prirodne ljepote i kulturnu baštinu Baranje suvremenim i održivim pristupima u turizmu.

Uz nacionalne inicijative, naši učenici sudjeluju i u međunarodnim eTwinning projektima koji obogaćuju njihovu digitalnu i jezičnu pismenost te potiču europsku suradnju. Među aktualnim projektima su Dan sigurnijeg interneta 2025, Green Europe, Adventski kalendar i drugi.

Prva srednja škola Beli Manastir nastavlja ulagati u suvremeno obrazovanje i razvoj učenika uz projektno učenje, interdisciplinarni rad i aktivnu suradnju s partnerima iz obrazovnog i gospodarskog sektora. Naši učenici svakodnevno dokazuju da i manja sredina može biti izvor velikih ideja – kaže profesorica Olivera Stojaković.

"Sigurnost u prometu"

Nastavnici Goran Čizmadija, Dražen Miser i Ivana Pothorski pokrenuli su inovativan i dinamičan cjelogodišnji školski projekt "Sigurnost u prometu (SuP)", koji spaja obrazovanje i praktična znanja, a obuhvaća obilježavanje svih važnijih nacionalnih, europskih i svjetskih dana vezanih uz promet, uz niz zanimljivih i edukativnih aktivnosti. U suradnji s policijskim službenicima iz Ureda načelnika Osječko-baranjske županije, učenici imaju priliku sudjelovati u stručnim predavanjima i radionicama iz područja prometne sigurnosti.

 Posebnu vrijednost projektu daju i dva studijska putovanja: višednevni posjet jednom od vodećih europskih proizvođača automobila, gdje učenici iz prve ruke mogu vidjeti kako izgleda suvremena proizvodnja automobila te jednodnevni izlet na Auto Moto Tuning Show u Budimpešti. Iduće godine projekt se širi novim sadržajem – poligonom spretnosti za osobna prijevozna sredstva poput električnih romobila.

OSOBNA KARTA ŠKOLE

Broj učenika: 258

Broj razrednih odjela: 18

Broj djelatnika: 53

Broj mentora: 9

Broj savjetnika: 7

Broj izvrsnih savjetnika: 2 

Školska kuhinja: ne

Sportska dvorana: da, dvije dvorane

Broj smjena: 2

Ponos škole: Uspjesi učenika i nastavnika na brojnim strukovnim i općeobrazovnim natjecanjima i manifestacijama

Moto, ideja vodilja škole: Obrazovanje za život, ne samo za posao