Trećina učenika odustaje od zadaće ako je preduga

Rezultati istraživanja PISA 2025 pokazuju da su u Hrvatskoj, ali i u prosjeku zemalja OECD-a, djevojčice te učenici boljeg socioekonomskog statusa u prosjeku znatiželjniji i motiviraniji za učenje Otprilike 60 % učenika u zemljama OECD-a navodi da ulažu dodatan trud kada zadatak postane izazovan, dok u Hrvatskoj isto navodi 55,2 % učenika U istraživanju PISA 2025 motivacija za učenje promatra se u dvije međusobno povezane dimenzije: znatiželju i ustrajnost. Dok znatiželja kod učenika potiče početni interes i uključivanje u učenje, ustrajnost im omogućuje ulaganje truda tijekom vremena. Promatranjem tih dviju dimenzija može se bolje razumjeti što učenike motivira na učenje i kako se ta motivacija pretvara u kontinuirani trud i napredak u školi, stoji u nacionalnom izvješću o PISA istraživanju. Znatiželja učenika procjenjivala se uz pomoć tvrdnji u kojima se učenike pitalo vole li učiti nove stvari, smatraju li učenje novih stvari dosadnim, vole li otkrivati kako stvari funkcioniraju, zanimaju li ih različite teme te smatraju li se znatiželjnijima od većine ljudi koje poznaju. Rezultati pokazuju da u prosjeku oko 55,5 % učenika u Hrvatskoj voli učiti nove stvari, u usporedbi s nešto većim udjelom takvih učenika u zemljama OECD-a (69 %). Također, nešto manji postotak hrvatskih učenika (39 %) smatra da učenje novih stvari nije dosadno u odnosu na oko 57 % učenika u zemljama OECD-a. Pad znatiželje S tvrdnjom da žele znati kako stvari funkcioniraju slaže se oko 71 % hrvatskih učenika te oko 74 % učenika zemalja OECD-a. Oko 68 % hrvatskih učenika te oko 73,5 % učenika u zemljama OECD-a slaže se s tvrdnjom da ih zanima mnogo stvari. Između ciklusa PISA 2022 i PISA 2025 zabilježen je pad različitih pokazatelja znatiželje učenika u većini obrazovnih sustava. Od pet promatranih tvrdnji za četiri je zabilježen pad u većini zemalja sudionica. Najveći pad odnosi se na udio učenika koji se ne slažu s tvrdnjom da je učenje novih stvari dosadno. U čak 31 zemlji sudionici pad je veći od 10 postotnih bodova, dok u Hrvatskoj iznosi 4. Rezultate treba tumačiti s oprezom jer se temelje na samoprocjenama učenika. Jedina tvrdnja koja je zabilježila porast odnosi se na učenike koji smatraju da su znatiželjniji od većine ljudi koje poznaju. Taj je udio porastao u 61 zemlji, pa tako i u Hrvatskoj – za 8,9 postotnih bodova, pri čemu je u 16 zemalja rast iznosio više od 10 postotnih bodova. Rezultati istraživanja PISA 2025 pokazuju da su u Hrvatskoj, ali i u prosjeku zemalja OECD-a, djevojčice te učenici boljeg socioekonomskog statusa u prosjeku znatiželjniji i motiviraniji za učenje od dječaka i učenika lošijega socioekonomskog statusa. Također, statistički značajno veću znatiželju iskazuju učenici općeobrazovnih programa (gimnazija i osnovnih škola) u odnosu na učenike strukovnih programa te učenici u školama boljega socioekonomskog profila. Kontinuirani trud Prema rezultatima, oko 60 % učenika u Hrvatskoj, ali i u zemljama OECD-a navodi da završavaju ono što započnu, dok