Gotovo 30 posto osnovnoškolaca i 13,6 posto srednjoškolaca tvrdi da ih je netko od vršnjaka jako udario ili gurnuo od jednom mjesečno do skoro svakodnevno, a 19,6 posto osnovnoškolaca i 13,6 posto srednjoškolaca kazalo je da ih je netko od vršnjaka dodirivao po tijelu na neugodan način
Istraživanje vršnjačkog nasilja u Zagrebu pokazalo je da je 28 posto učenika osnovnih škola i 13,6 posto srednjoškolaca doživjelo da ih je netko od vršnjaka jako udario, dok je 6,5 posto osnovnoškolaca i 2,1 posto srednjoškolaca reklo da ih je netko „jako istukao” tijekom života.
Dio je to rezultata istraživanja vršnjačkog nasilja kod djece i mladih u Zagrebu koje su proveli znanstvenici Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, a njime su ispitane perspektive o vršnjačkom nasilju samih učenika, njihovih roditelja te odgojno-obrazovnih djelatnika. Rezultati su prvi put predstavljeni u Gradskoj skupštini. U ispitivanju je sudjelovalo 2075 učenika iz 15 zagrebačkih osnovnih škola i 5189 učenika iz 16 zagrebačkih srednjih škola, istaknula je Josipa Mihić, izvanredna profesorica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.
Oko 41 posto osnovnoškolaca i 29 posto srednjoškolaca odgovorilo je da su doživjeli vrijeđanje. Gotovo polovina (46,8 posto) osnovnoškolaca i trećina (35 posto) srednjoškolaca rekla je da ih netko ogovara, a 46,7 posto osnovnoškolaca i 33,9 posto srednjoškolaca reklo je da im netko govori ružne riječi, od jednom mjesečno do skoro svakodnevno.
Što se tiče fizičkog nasilja, 6,5 posto osnovnoškolaca i 2,1 posto srednjoškolaca iskazalo je da ih je netko od vršnjaka jako istukao tijekom života, 28 posto osnovnoškolaca i 13,6 posto srednjoškolaca da ih je netko od vršnjaka jako udario ili gurnuo od jednom mjesečno do skoro svakodnevno, a 19,6 posto osnovnoškolaca i 13,6 posto srednjoškolaca kazalo je da ih je netko od vršnjaka dodirivao po tijelu na neugodan način.
Među ispitanim osnovnoškolcima, njih 7,2 posto nije nikome reklo o doživljenom vršnjačkom nasilju, a među onima koji su se nekome povjerili, njih oko 15 posto to je reklo svojim roditeljima, oko 13 posto svojim prijateljima, oko osam posto razrednicima, a oko četiri posto stručnim suradnicima škole. Kao najsnažnije posljedice doživljenoga fizičkog i verbalnog nasilja kod osnovnoškolaca ističu se usamljenost, samoozljeđivanje i suicidalne ideacije. Srednjoškolci kao posljedice doživljenog nasilja osjećaju usamljenost, depresivnost, anksioznost i stres.
Istraživanje je pokazalo i da gotovo 29 posto roditelja učenika viših razreda osnovne škole percipira da je njihovo dijete bilo žrtva vršnjačkog nasilja, dok to percipira i nešto više od trećine roditelja srednjoškolaca (35,4 posto). Što se tiče odgojno-obrazovnih djelatnika, tek je oko devet posto među učenicima u svojim školama primijetilo verbalno nasilje, a dok je još manji postotak onih koji su primijetili tjelesno nasilje (4,6 posto) i elektroničko nasilje (3,41 posto).
Kada se govori o elektroničkom nasilju, djeca se najčešće suočavaju s ružnim govorenjem preko interneta ili poruka, širenjem tračeva te isključivanjem i ignoriranjem na društvenim mrežama i u aplikacijama za chat. Da se o njima ružno govori preko interneta doživjelo je gotovo 52 posto osnovnoškolaca i oko 44 posto srednjoškolaca, dok je 27 posto srednjoškolaca te 29 posto osnovnoškolaca priznalo da su to učinili nekom drugom.
Srednjoškolci su se također izjasnili da je njih oko 16 posto doživjelo verbalno nasilje u mladenačkim vezama, dok je njih nešto manje od devet posto doživjelo fizičko nasilje u tim vezama. Također, 8,5 posto srednjoškolaca doživjelo je spolno nasilje, a njih 26,8 posto elektroničko nasilje u partnerskim odnosima.
„Istraživanje je financirao Grad Zagreb s namjerom da prema njemu kreiramo Akcijski plan o zaštiti od nasilja u 2024. i nadalje”, istaknula je zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Danijela Dolenec, a prenosi Hina. Dodala je kako je Grad Zagreb potpisao dva sporazuma o preventivnom programu „Za sigurno i poticajno okruženje u školama”. Jedan su sporazum potpisali Grad Zagreb i UNICEF, a drugi Grad Zagreb, UNICEF i Centar za pružanje usluga u zajednici Savjetovalište Luka Ritz.
Program koji je inicijalno osmislio UNICEF prilagodit će se i implementirati u 27 osnovnih škola, nakon čega će biti predan Centru „Luka Ritz” na daljnju implementaciju u drugim osnovnim školama u Zagrebu.
Neke od mogućih tema školskog eseja vezane su uz područje slobodnog vremena, društvenih mreža, tehnologije, ekologije