Porast digitalnih prijevara u školama

I ovogodišnja 48. Međunarodna konferencija za informacijsku, komunikacijsku i elektroničku tehnologiju ‒ MIPRO 2025 okupila je u Opatiji stotine izlagača iz zemlje i inozemstva, uz podršku IEEE-a, HAKOM-a i vodećih domaćih znanstvenih i obrazovnih institucija. Poseban naglasak stavljen je na etičke, sigurnosne i društvene aspekte digitalne transformacije. Konferenciju su otvorila uvodna predavanja istaknutih znanstvenika – nobelovca Ferenca Krausza te prof. dr. sc. Matjaža Gamsa, a u njezinu sklopu svečano su uručene MIPRO godišnje nagrade, prestižno priznanje kojim se odaje počast iznimnim doprinosima u području informacijsko-komunikacijske tehnologije. 

Na konferenciji je zapaženo izlaganje znanstvenog tima s Filozofskog fakulteta o sve učestalijim oblicima digitalnih prijevara u hrvatskim školama i važnosti informacijske pismenosti kao temelja za otpornost obrazovnog sustava. Prof. dr. sc. Mihaela Banek Zorica te doktorandice Gabriela Golubić i Tatjana Šijaković Katarinček s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu predstavile su rezultate istraživanja provedenog u siječnju ove godine među 410 djelatnika osnovnih i srednjih škola diljem Hrvatske. 

Cilj istraživanja bio je ispitati razinu njihove izloženosti tehnikama socijalnog inženjeringa, poznavanje digitalnih prijetnji te povezanost informacijske pismenosti s mogućnošću prepoznavanja i obrane od manipulacije. Istraživanje je pokazalo da je više od 74 posto ispitanika bilo izloženo pokušaju digitalne prijevare, a u više od trećine slučajeva napadi su došli putem službenih školskih e-mail adresa. Najčešće su prepoznate prijetnje bile phishing (lažni e-mailovi), deepfake manipulacije i vishing (telefonske prijevare), a detaljna analiza pokazala je da se znanje ispitanika često ne temelji na praktičnom prepoznavanju stvarnih prijetnji. Zanimljivo je da su ispitanici s višom razinom informacijske pismenosti uspješnije prepoznavali prijetnje.

Unatoč sve većim izazovima, samo je 29,5 posto ispitanika u posljednjih godinu dana sudjelovalo u edukacijama vezanima za digitalnu sigurnost. Ipak, ohrabruje podatak da je više od dvije trećine njih izrazilo interes za dodatno stručno usavršavanje u tom području.

‒ Digitalna sigurnost nije samo stvar tehnologije – ona je pitanje odgojno-obrazovne odgovornosti. Nastavnici i učenici moraju biti svjesni rizika, ali i osposobljeni za njihovo prepoznavanje i sprječavanje ‒ istaknula je Tatjana Šijaković Katarinček.

Zabrinutost znanstvenica dodatno je potvrđena nedavnim sigurnosnim incidentima. U travnju je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) doživio kibernetički napad upravo uoči početka državne mature. Iako je NCVVO potvrdio da podatci nisu kompromitirani, napad je jasno upozorio na ranjivost ključnih obrazovnih sustava i potrebu za jačanjem njihove zaštite. Također, ne treba zaboraviti ni napad iz 2017. na sustav e-Dnevnik koji je ostao upamćen kao jedno od prvih upozorenja o mogućim posljedicama zanemarivanja digitalne sigurnosti u obrazovanju.

Rad znanstvenica s Filozofskog fakulteta upozorava da su nastavnici često prva meta digitalnih manipulacija, a da sustav još ne ulaže dovoljno u njihovu zaštitu i edukaciju. Ključni je zaključak istraživanja da se informacijska pismenost mora sustavno razvijati, putem obrazovnih politika, stručnog usavršavanja djelatnika i međusektorske suradnje.

U digitalnom okružju koje se svakodnevno mijenja škole moraju biti više od korisnika tehnologije – one moraju biti aktivni čimbenici u izgradnji otpornog i sigurnog društva.