Upozorenje na kršenje radnih obveza

Radnici je uručeno upozorenje na kršenje radnih obveza te se obratila odvjetniku za pomoć. Putem odvjetnika podnijela je zahtjev za zaštitu prava radnika te zahtijeva da se dokument upozorenja poništi jer njezino ponašanje nije bilo kršenje radnih obveza već u skladu s važećim propisima. Kako škola mora postupiti u ovom slučaju? Treba li ravnatelj poništiti upozorenje? Odredbom članka 119. Zakona o radu („Narodne novine” broj 93/14, 127/17, 98/19 i 151/22) propisano je da je prije redovitog otkazivanja ugovora uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac dužan radnika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i upozoriti ga na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini. Ravnatelj o zahtjevu za zaštitu prava radnika ne odlučuje samostalno. Ravnatelj će u dogovoru s predsjednikom Školskog odbora sazvati sjednicu Školskog odbora te će zahtjev za zaštitu prava radnice biti jedna od točki dnevnog reda. Naime, prema mišljenju Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, objavljenom 18. listopada 2019. godine, upozorenje poslodavca izjava je koja nema neposredni pravni učinak. Nadalje, Zakonom nije predviđena mogućnost ulaganja prigovora poslodavcu na upozorenje ni naknadno postupanje poslodavca s istim, već osnovanost, odnosno neosnovanost takvog upozorenja može biti predmet dokazivanja u pokrenutom sudskom sporu protiv odluke poslodavca o prestanku ugovora o radu. Naime, ima li pojedino upozorenje uručeno radniku osnovu za izricanje i radi li se o povredi koja bi utjecala na daljnji radno-pravni status pojedinog radnika, u svakom će pojedinom slučaju ocijeniti sud, ako se pokrene sudski postupak. Takvo je stajalište zauzela i sudska praksa (Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Revr-363/03-2 od 24.veljače 2004.). Slijedom navedenoga, ni Školski odbor nije nadležan za raspravljanje ni za odlučivanje o zahtjevu za zaštitu prava zbog izricanja upozorenja radniku. Članovi Školskog odbora u ovom slučaju donose odluku, pravovaljanom većinom (četiri glasa za), kojom odbacuju zahtjev za zaštitu prava radnice, uz obrazloženje da Školski odbor nije nadležan odlučivati o meritumu ovoga zahtjeva te da upozorenje nema neposredni učinak na prava radnice iz radnog odnosa, već je to samo jedan od koraka koji bi mogli dovesti do otkazivanja ugovora o radu radnice. Naime, tek odluka ravnatelja o redovitom otkazu ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnice uručena radnici proizvodi neposredan učinak na radno-pravni status radnice, prestaju joj prava i obveze koje su joj proizlazile iz važećeg ugovora o radu. Vremensko važenje pisanog upozorenja na obvezu iz radnog odnosa uređeno je člankom 46. a odnosno u Dodatku III. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine” broj 128/2023). Pisano upozorenje poslodavca prije redovitog otkazivanja ugovora o radu uvjetovanog ponašanjem