Članak 60. Ustava Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 5/14) jamči pravo na štrajk, ali izričito dopušta da se zakonom ograniči u javnim službama radi zaštite javnog interesa. Na toj ustavnoj osnovi, Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23) u članku 214. propisuje da su sindikati i poslodavci u djelatnostima od posebnog društvenog interesa dužni sporazumno utvrditi koje se nužne djelatnosti ne smiju prekidati ni za trajanja štrajka. Za javni prijevoz to znači da su minimalni prijevozni procesi morali ostati u pogonu čak i dok štrajk traje. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08 i izmjene, pročišćeni tekst do NN 156/23; u daljnjem tekstu: ZOOOSŠ) nigdje ne predviđa da prometni kolaps opravdava prekid odgojno-obrazovnog procesa. Ravnatelj je, na temelju ovlasti koje mu taj zakon dodjeljuje, dužan organizirati nastavu u izmijenjenim okolnostima. Članak 29. Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (NN 34/14, 40/14,103/14) propisuje ulogu voditelja smjene koji koordinira zamjene odsutnih učitelja, a članak 6. istog Pravilnika zamjensku nastavu definira kao posebnu radnu obvezu koja se evidentira i uračunava u tjedne obveze učitelja koji je zamjenu proveo. To znači da interne zamjene koje su se ovih dana odvijale po zagrebačkim školama, gdje prisutni kolega preuzima razred odsutnog, nisu stihijska improvizacija, nego zakonski predviđeni mehanizam. Bitno je da svaku zamjenu odobri ravnatelj ili voditelj smjene i da se unese u e-Dnevnik uz navođenje razloga. Čuvanje razreda bez nastavnog sadržaja nije dopustivo. Zakon o radu ne sadrži izričitu odredbu o opravdanom izostanku zbog nestanka javnog prijevoza, ali opće načelo je jasno: izostanak uzrokovan objektivnom i neotklonjivom preprekom, tzv. višom silom, ne tretira se kao neopravdani izostanak koji povlači gubitak plaće. Učitelj je, sukladno općim načelima Zakona o radu, dužan odmah obavijestiti ravnatelja o razlogu izostanka ili kašnjenja. Bez te obavijesti, izostanak može biti kvalificiran kao neopravdan, s disciplinskim i imovinskim posljedicama koje Zakon o radu veže uz takav izostanak. Postoji i vremenski aspekt koji se ne smije zanemariti. Prvog dana štrajka prometni kolaps jest nepredvidiv događaj. Trećeg dana više nije. Štrajk je javna i poznata činjenica. Od tog trenutka od učitelja koji i dalje ne pronalazi nikakvu alternativu može se opravdano očekivati veći napor da svoju obvezu ispuni, primjerice da pozove taksi, dogovori vožnju automobilom s kolegom koji ga posjeduje i slično. Gdje je točno ta granica pitanje je koje ravnatelji moraju rješavati procjenom konkretnih okolnosti. Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (NN 51/18) u članku 28. propisuje pravo na plaćeni dopust za osobne potrebe do deset radnih dana godišnje, no prometni kolaps nije među nabrojenim osnovama. Ravnatelj stoga ne može naložiti korištenje tog