Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 19. i 20. veljače 2025. godine organizirala je Dane otvorenih vrata NSK kada su svi građani mogli obići Knjižnicu i upoznati se s njezinim radom te najvrjednijim blagom hrvatske i svjetske kulture i baštine koje čuva u fondu, a 21. veljače svečano je obilježen Dan NSK-a 418. obljetnica njezina postojanja
Dani otvorenih vrata NSK održavaju se u povodu obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koji se tradicionalno obilježava 22. veljače u spomen na dan kada je 1483. godine tiskan Misal po zakonu rimskoga dvora, prva knjiga na hrvatskome jeziku i najstarija knjiga otisnuta glagoljicom. Ovogodišnja svečanost obilježavanja Dana NSK-a i 418. obljetnice njezina postojanja održana 21. veljače prigodnim programom i dodjelom Nagrada i priznanja NSK.
Tema je ovogodišnjih Dana otvorenih vrata NSK-a bila rukopisna baština. U Zbirci rukopisa i starih knjiga posjetitelji su mogli pogledati rukopise hrvatskih klasika poput Augusta Šenoe, Antuna Gustava Matoša, Ivane Brlić-Mažuranić i drugih koji su oblikovali vrhunsku prozu i poeziju hrvatske književnosti. U Zbirci zemljovida i atlasa bile su izložene neke od najvrjednijih karata rukopisne kartografske baštine iz 18. i 19. stoljeća, poput prvoga plana Maksimira iz 1846., karte Stona iz 1819., plana Zadra iz 1862., plana Osijeka iz 1760., karte Velebita Pavla Rittera Vitezovića iz 1701. i karte Dalmacije iz 1790. godine. Zbirka muzikalija i audiomaterijala predstavila je rukopise skladatelja poput Vatroslava Lisinskoga, Ivana Zajca mlađega te suvremenih autora Silvija Foretića i Miroslava Miletića. Posjetitelji su u Grafičkoj zbirci mogli razgledati crteže, grafike, plakate, razglednice i druga umjetnička ostvarenja od 15. stoljeća do danas, uključujući djela velikana hrvatske povijesti umjetnosti poput Mencija Clementa Crnčića, Ljube Babića, Slave Raškaj, Milana Trenca i drugih.
U sklopu Dana otvorenih vrata u velikome i malome predvorju Knjižnice bile su organizirane prigodne radionice i zanimljivi sadržaji za sve naraštaje. Na pokaznoj radionici restauratora i konzervatora iz NSK-a posjetitelji su se mogli upoznati s izazovima zaštite knjiga, rukopisa i druge vrijedne građe s kojima se ovi „doktori za knjigeˮ susreću, a mogli su i sami isprobati jednostavne popravke i ručni uvez knjiga. Na knjižničarskoj radionici doznali su kako knjižnice organiziraju više milijuna jedinica građe kako bi bile lako dostupne korisnicima te su doznali i druge zanimljivosti knjižničarskoga posla. Posjetitelji su mogli sudjelovati u izradbi bojanki s motivima građe iz fonda NSK-a te rješavanju križaljki iz starih izdanja hrvatskih novina, a kao uspomenu mogli su ponijeti neko od vrijednih izdanja Knjižnice.
Uz bogat popratni program i pokazne radionice bili su upriličeni i vođeni obilasci Knjižnice na kojima su posjetitelji mogli doznati sve što ih zanima o najvrjednijem blagu hrvatske i svjetske kulturne i znanstvene baštine koje Knjižnica brižno čuva.
Ovogodišnja proslava Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u petak, 21. veljače 2025., okupila je brojne goste, predstavnike istaknutih kulturnih i znanstvenih ustanova, suradnike i prijatelje Knjižnice, proslavivši 418 godina postojanja Knjižnice i najveće uspjehe te važne nacionalne ustanove u prethodnoj godini. U programu svečanosti obilježavanja Dana NSK-a nastupio je Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO.
Prve čestitke Knjižnici uputio je izaslanik ministra znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske te državni tajnik prof. dr. sc. Nikola Mrvac, koji je u svojem pozdravnom govoru naglasio važnost djelovanja Knjižnice u prihvaćanju i primjeni novih tehnologija u hrvatskome društvu, ali i u suočavanju s izazovima koje te tehnologije donose. Okupljenim uzvanicima potom se obratila ministrica kulture i medija RH te izaslanica predsjednika Vlade RH dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, istaknuvši uspješnost višedesetljetne suradnje Knjižnice i Ministarstva, kao i sustavnu brigu Ministarstva za sve hrvatske knjižnice, zadnjih godina posebno usmjerenu na obnovu njihovih zgrada i energetsku prilagodbu.
Uz zahvale ustanovama i pojedincima s kojima Knjižnica surađuje te čestitke njezinim djelatnicima, glavna ravnateljica NSK prof. dr. sc. Ivanka Stričević u svojem je obraćanju sudionicima svečanosti predstavila djelovanje i postignuća Knjižnice u prethodnoj godini. Osim porasta broja upisanih korisnika za 15 posto u 2024. godini, kontinuiranoga većeg priljeva digitalne građe u fond Knjižnice u odnosu na analognu, uspješne organizacije više od 60 događanja te predanoga rada djelatnika na 28 projekata, ravnateljica Stričević posebno je istaknula uvođenje novoga sustava za prihvat obvezatnoga primjerka digitalne građe, Također je naglasila i uspostavu Bukineta, hrvatskoga visokoškolskog knjižničnog sustava u oblaku, u sklopu projekta e-Sveučilišta, koji će omogućiti objedinjavanje usluga, građe i podataka 83 knjižnica u sustavu hrvatskoga visokog obrazovanja. Istaknuvši i porast od 35 posto u količini digitalizirane građe, pri čemu su najveći dio bile novine, kao najosjetljivija knjižnična građa, ravnateljica Stričević najavila je brojne aktivnosti Knjižnice u 2025. godini. Među nadolazećim programima posebno je izdvojila one vezane s obilježavanjem 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva i doprinosom NSK-a kao čuvarice izvora koji svjedoče o tisućljetnoj hrvatskoj kulturi, nacionalnome identitetu i državnosti. (Izvor: tekst i fotografije NSK)
Cilj ove izvanučioničke nastave bio je potaknuti učenike na kritičko promišljanje o utjecaju suvremenih tehnologija na svakodnevni život, kao i razvijanje vještina medijske i financijske pismenosti uz praktičan i interaktivan pristup učenju
Svrha je skupa bila istaknuti važnost dječjih časopisa kao medija koji ne samo da potiču kreativnost i maštu već i služe kao suradnici u procesu obrazovanja, a sudionici su imali priliku čuti kvalitetne primjere dobre prakse te sudjelovati na okruglome stolu i raspravama s uglednim stručnjacima
Tražite knjige koje će udaljiti djecu od ekrana? Ovo su najbolji ljetni izbori za male istraživače i pustolove – bogato ilustrirane knjige uz koje će se zabaviti i upoznati mitove, faraone, hijeroglife, pirate, detektive, labirinte, otoke, ljude i gradove
Od subote, 30. studenoga 2024., u Etnografskome muzeju u Zagrebu traje izložba „Hrvatski Božić” – jaslice Danijela Šimunovića. Riječ je o umjetniku koji je do sada izradio više od 60 jaslica
Sva bi djeca trebala imati iste uvjete, a teret se ne može prebacivati na roditelje. Lokalna rješenja opet generiraju nejednakost. Država bi morala osigurati sredstva za srednjoškolce – kaže prof. Antonija Petričušić
Predstava je predviđena za starije od 12 godina, gledaju je i osnovci i srednjoškolci; sve se predstave rasprodaju, a promoviraju je profesorice – usmenom predajom
Nas ne prepoznaju ni prosvjetni sindikati jer smo malobrojni pa se borimo sami. Hendikepirani smo i u odnosu na odluku Vlade o nemogućnosti zapošljavanja računovodstvenog ili administrativnog referenta
Živimo na različitim obalama, govorimo različitim jezicima, ali velik dio naše svakodnevice odvija se pod istim svjetlom
Ključna karika, a plaćom zaostaju – za svima
Suočavaju se s istim problemima – lošim statusom, koeficijentima složenosti poslova, plaćama, benefitima, uvjetima rada. I s VSS-om imaju niže plaće od djelatnika ZET-a, pri čemu im je prihod jednak radili u školi s malim ili velikim brojem zaposlenika. Opseg poslova im je rapidno uvećan, osmosatno vrijeme nije dovoljno, rade prekovremeno (neplaćeno) i vikendima
Neke od mogućih tema školskog eseja vezane su uz područje slobodnog vremena, društvenih mreža, tehnologije, ekologije
Kad sljedeći put štrajkaju učitelji, voljela bih da se uz opravdano pitanje „Tko će čuvati djecu?” postavi još jedno: „Što možemo učiniti da ljudi kojima svakodnevno povjeravamo djecu mogu dobro raditi svoj posao?”
Trebamo prihvatiti problem, razumjeti ga, zasukati rukave, raširiti oči i krenuti u njegovo rješavanje kako bismo umjesto problema na vrh društva mogli postaviti – trešnju