Slabi li interes za 'elitne' zagrebačke gimnazije?

Za oko 38.000 učenika završilo je najstresnije razdoblje upisa u srednje škole - biranje obrazovnih programa i slaganje lista.

Upisne liste zaključane su u petak u podne, konačne će biti objavljene 7. srpnja, a onda započinje upisni proces koji traje do 9. srpnja. U srednjim školama bilo je osigurano 44.718 učenika, što znači da je bilo mjesta za sve. Ove se godine u srednju školu upisuje 950 učenika manje, zbog čega su ponešto smanjene i kvote. Ipak, u zagrebačkim gimnazijama primijetili su da je nešto manji interes učenika nego ranijih godina.

Nikola Dmitrović, ravnatelj XV. gimnazije, kazao nam je kako su ove godine imali manji pritisak nego inače, a na njihovom IB programu prijavilo se 33 učenika na kvotu od 40 mjesta.

Zlatko Stić, ravnatelj još jedne tražene zagrebačke srednje škole, Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, rekao je kako je na njihovim strukovnim programima od kemijskih tehničara do kozmetičarki, i ove godine navala, s prijavama većim od 10 posto nego što ima mjesta. No, za gimnazijski program bilo je nešto manje prijava nego lani.  

U nekim školama, poput V. gimnazije, na ljetnom roku prijavilo se manje učenika od moguće upisne kvote. I Gimnazija Tituša Brezovačkog imala je nešto manje učenika na prijamnom ispitu.

Ipak, za većinu najtraženijih škola, posebno onih koje provode prijamne, javilo se i po stotinu učenika više nego što je kvota.

- Mislim da je do smanjenja broja učenika koji su se prijavili došlo zbog toga što su učenici shvatili da prijamni mogu pisati i na drugome mjestu. Naime, prijamni se piše u školi koju je učenik prijavio kao prvi izbor. Imali smo 10-20 učenika manje, no i dalje ih se prijavilo puno više od kvote. Ono što je važno su ocjene učenika, pa ćemo tako morati upisati četvero učenika više jer su svi koji su prošli imali 80 bodova+ bodovi s prijamnog. Ovih četvero učenika ima iste bodove kao i zadnji iznad crte i moramo ih upisati - kaže nam ravnatelj Tituša Damir Jelenski.

Na pitanje ima li smisla i dalje održavati prijamne ispite, kazao nam je da je to neupitno. I ove godine su učenici koji nisu imali 5,0 u sva četiri viša razreda osnovne škole na prijamnom osvojili dovoljno bodova da upadnu, kaže. 

Pitali smo ga i da komentira trend koji pokazuje da među učenicima nisu najpopularnije gimnazije koje su uvele prijamne.

- Mislim da se te liste ne tumače točno. Naime, ako gledate našu školu, a isto vrijedi i za druge gimnazije s prijamnim ispitima, mi imamo bodovni prag od 77 bodova. Kad bi se gledao poredak najtraženijih škola prema bodovima, slika bi bila drugačija - ističe Jelenski.

Ipak, ovo su specifičnosti vezane uz zagrebačke škole. U drugoj najboljoj gimnaziji u Hrvatskoj po rezultatima, splitskoj III. gimnaziji, MIOC-u, i dalje nemaju potrebe za prijamnim ispitom.

- Manji broj zainteresiranih učenika nam se dogodilo lani, malo sam bila iznenađena. Ipak, ove godine nam se ponovno javilo učenika kao i prije. Jako sam zadovoljna jer se kod nas upisuju učenici i s nešto nižim prosjekom ocjena, od oko 77 bodova. Mislim da našu školu zaista upisuju učenici koji to žele - kaže nam ravnateljica Deana Bokšić.

Podaci CARNET-a od prije nekoliko dana pokazali su kako su ove godine najtraženije strukovne škole ekonomske, turističke, te smjerovi osobnih usluga - kozmetičarski i frizerski. Djeca su bila zainteresirana i za tehničke smjerove, a dobre ocjene su trebale i za smjerove računarstva. 

U slučaju hakirane i objavljene datoteke s podacima učenika, iz CARNET-a ističu kako je forenzičko ispitivanje i dalje u tijeku.