Ministarstvo obrazovanja Velike Britanije uvelo je nova pravila za školsku prehranu, među kojima je i zabrana pripreme pržene hrane za djecu. Mjeru podržava Stefan Kabisch, liječnik i stručnjak za prehranu iz berlinske klinike Charité i Njemačkog centra za istraživanje dijabetesa. Prema njegovim riječima, problem s prženom hranom nije samo u načinu pripreme nego i u masnoćama koje se pritom koriste. Rafinirane biljne masti, koje mogu podnijeti vrlo visoke temperature, često sadrže veći udio zasićenih masnih kiselina. One mogu pridonijeti upalnim procesima u organizmu, inzulinskoj rezistenciji i razvoju pretilosti te dijabetesa tipa 2.
Pržena hrana često sadrži i mnogo soli, što može povisiti krvni tlak i povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti. Pri prženju škrobnih namirnica, poput krumpira, može nastati i akrilamid, tvar koja se smatra potencijalno kancerogenom, a veće količine nalaze se u pomfritu, čipsu i drugim prženim proizvodima. Neka istraživanja pokazala su i statističku povezanost između konzumiranja pržene hrane i depresije. Kabisch, međutim, upozorava da takva povezanost ne znači nužno i uzročno-posljedičnu vezu. Moguće je, primjerice, da osobe s depresijom češće biraju brzu i prženu hranu.
Stručnjak ističe da je pri konzumiranju pržene hrane ključna količina. Što je manje takve hrane u prehrani, to više prostora ostaje za zdravije namirnice. Zbog toga smatra da je njezino ograničavanje u školama potpuno opravdana mjera.
Prema Deutsche Welle
