Stvaratelji budućnosti „u kazni” nepravedne sadašnjosti

U društvu koje uspjeh često mjeri vidljivošću učiteljski je rad nevidljiv upravo zato što se odvija tiho – u učionicama, u međuljudskim odnosima, u svakodnevnim malim gestama koje oblikuju živote djece Kada bismo razvijenost jednoga društva mjerili po tome koliko poštuje svoje učitelje, svjetska bi karta izgledala posve drukčije od one kakvu poznajemo. Neka društva učitelje doživljavaju kao temelj kulture i čuvare znanja, dok ih druga vide tek kao zaposlenike koji obavljaju rutinski posao u sustavu. Na toj se razdjelnici mjeri ne samo društveni status učitelja nego i dubina civilizacijskog poimanja obrazovanja. Učiteljski glas – središte svake obrazovne politike Međunarodno istraživanje Global Teacher Status Index 2018 (Dolton, Marcenaro, de Vries i She, 2018) pokazalo je da razlike u percepciji učitelja među zemljama nisu slučajne ni površne. Iza njih stoje vrijednosti koje oblikuju cijele generacije – odnos prema znanju, autoritetu, zajednici i moralnom pozivu. U zemljama gdje se obrazovanje doživljava kao kulturni temelj društva, učitelji uživaju ugled, stabilnost i javno priznanje. U onima gdje prevladava tržišna logika i birokratska struktura, njihov je glas slabiji, a prestiž profesije skroman. Rezultati tog istraživanja otkrivaju upečatljiv kontrast: na vrhu ljestvice nalaze se Kina, Malezija i Tajvan, zemlje koje učitelje smatraju nositeljima moralnoga autoriteta i društvene odgovornosti. U Kini, primjerice, riječ laoshi znači i „učitelj” i „životni vodič”, što pokazuje koliko je ta uloga prožeta poštovanjem i simbolikom znanja. Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Brazil, Izrael i Italija, gdje je ugled učitelja znatno niži, a njihovu se profesiju često povezuje s administrativnim opterećenjem i ograničenim utjecajem (Dolton i sur., 2018; The Washington Post, 2018). UNESCO-ovo izvješće Global Report on Teachers: Addressing Teacher Shortages and Transforming the Profession (2024) upozorava da će svijetu do 2030. godine nedostajati gotovo 50 milijuna učitelja ako se trendovi ne promijene. U mnogim zemljama, osobito u Africi i južnoj Aziji, učitelji rade u teškim uvjetima s prevelikim razredima, niskim primanjima i nedostatnom podrškom. No slični problemi javljaju se i u razvijenim sustavima gdje rastu zahtjevi, a priznanje slabi. Slično zaključuje i The Global Status of Teachers 2024 (Arnold i Rahimi, 2025), istraživanje koje je provela organizacija Education International, obuhvativši 204 sindikata u 121 zemlji. Izvješće pokazuje da je profesija „puna potencijala, ali iscrpljena”. Učitelji diljem svijeta suočavaju se s velikim radnim opterećenjem, emocionalnim stresom i osjećajem da njihova stručnost nije dovoljno prepoznata. Glavni tajnik Education Internationala, David Edwards, upozorio je da „svijet mora odlučno djelovati kako bi okončao akutni manjak učitelja koji ugrožava pravo na obrazovanje milijuna učenika”. Predsjednik organizacije, Mugwena Maluleke, dodao je da „učiteljski glas mora postati središte svake obrazovne politike”