Incunabula croatica – most između prošlosti i budućnosti

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u četvrtak, 25. rujna 2025., svečano je predstavljena monografija Incunabula Croatica. Hrvatske inkunabule u hrvatskim ustanovama, objavljena u nakladi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. To monumentalno izdanje o najstarijim hrvatskim tiskanim knjigama i njihovoj ulozi u europskome kulturnom kontekstu uredila je dr. sc. Marijana Tomić, surađujući tijekom višegodišnjega predanog rada s brojnim stručnjacima te crkvenim i svjetovnim ustanovama širom Hrvatske. 

O velikoj odgovornosti NSK-a za ono što ta ustanova ima te što je dužna zaštititi i pokazati javnosti u svojem se pozdravnom govoru osvrnula glavna ravnateljica NSK-a prof. dr. sc. Ivanka Stričević, zahvalivši svima koji su otvorili vrata svojih ustanova i zbirki te onima koji su tijekom desetljeća svojim znanstvenim i stručnim radom omogućili ostvarenje ovoga projekta. Zaključila je kako je objavljivanje takve knjige nešto što može biti dobro izvorište za daljnji rad i nadahnuće mladim ljudima. 

Ministrica kulture i medija RH, dr. sc. Nina Obuljen Koržinek kazala je da Incunabula Croatica sa svojom iscrpnom bibliografijom, znanstvenim studijama i suvremenim digitalnim dodatcima predstavlja most između prošlosti i budućnosti: „Ona omogućuje da to neprocjenjivo blago ne ostane skriveno samo u knjižničnim trezorima i muzejskim vitrinama, nego da postane dostupno svima istraživačima, studentima, ali i široj javnosti”, rekla je ministrica Obuljen Koržinek, zaključivši kako je to i snažna poruka svijetu da Hrvatska ima bogatu, vrijednu i jedinstvenu baštinu kojom pridonosi europskom i svjetskom kulturnom nasljeđu. 

U predstavljanju same knjige, pod moderiranjem dr. sc. Marijane Tomić, sudjelovali su ravnateljica NSK-a prof. Stričević, recenzenti monografije akademik Mateo Žagar i prof. Ivana Hebrang Grgić te autori tekstova, prof. Milan Pelc i dr. Irena Galić Bešker.

Svjedočanstvo o visokoj intelektualnoj i kulturnoj razini Hrvata

U uvodnom osvrtu o hrvatskim inkunabulama, dr. sc. Tomić istaknula je da su se Hrvati u svijet tiska uključili vrlo rano, već početkom 1470-ih godina. „Hrvatske inkunabule, a njima smatramo one koje su otisnute na hrvatskom tlu, koje su djelo hrvatskih autora ili tipografa, inkunabule na hrvatskom jeziku, kao i one u kojima su sudjelovali hrvatski prevoditelji i urednici ili koje su posvećene temama vezanima uz Hrvatsku, živo svjedoče o visokoj intelektualnoj i kulturnoj razini Hrvata u to doba, te o snažnoj uklopljenosti hrvatske kulture u europske kulturne, znanstvene i tehnološke tokove toga vremena”, rekla je dr. sc. Tomić, dodajući da se projekt u početku, od 2009. do 2011. godine, izvodio uz financiranje Nacionalne i sveučilišne knjižnice, te od 2017. do 2023. uz financiranje Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, što mu je osiguralo mogućnosti nesmetanog terenskog rada.

„Oslanjao se na rad zaslužnih prethodnika, a vodili su ga stručnjaci za staru knjigu, vrsni inkunabulisti, konzervatori, fotografi i drugi knjižničari NSK-a, i to dr. sc. Ivan Kosić, Lucija Ašler, Ivan Volarević i Tamara Štefanac. Usmjerena na osuvremenjivanje pristupa i postupaka, NSK 2011. projekt proširuje i na digitalizaciju, te pokreće projekt digitalizacije prvotisaka iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koji vodi Ivan Kapec iz Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK-a”, kazala je dr. sc. Tomić, navevši da je sve to stvorilo preduvjete za izradu ove monografije u kojoj su primijenjeni suvremeni pristupi obradi hrvatske najranije tiskane baštine, pružajući uz tiskani sadržaj, putem QR kodova, pristup digitalnim preslikama velikog broja inkunabula. „Takvim pristupom hrvatske inkunabule probile su granice monografije i omogućuju čitatelju uživanje i u listanju tiskane knjige i u pregledavanju cjelovitih digitalnih preslika dostupnih u Digitalnoj zbirci NSK-a. Tijekom projekta bile su popisivane sve inkunabule koje se čuvaju u knjižnicama u hrvatskim ustanovama. Bilo je popisano 1453 naslova, odnosno 1740 primjeraka inkunabula. Za ovu su monografiju među njima odabrane samo hrvatske inkunabule jer čine poseban biser i osobitu vrijednost u svim zbirkama inkunabula”, zaključila je dr. sc. Tomić.

Suradnici u projektu

U nastavku je dr. sc. Tomić prikazala dvije cjeline od kojih se sastoje monografija. U prvoj su cjelini iznesene tri znanstvene studije kojima se kontekstualizira povijest hrvatskih inkunabula i inkunabulistike u prilogu dr. sc. Tomić; prof. Milan Pelc uz bogat ilustrativni dio maestralno opisuje likovnu opremu hrvatskih inkunabula, a dr. Galić Bešker detaljno i znalački opisuje povijest zbirke inkunabula NSK-a.

Druga cjelina Bibliografija hrvatskih inkunabula sadrži popis i opis inkunabula koje su pohranjene u hrvatskim ustanovama, ukupno 180 primjeraka, odnosno 96 naslova hrvatskih inkunabula, od čega su četiri glagoljične i 92 latinične inkunabule, a koje su pohranjene u 40 zbirki hrvatskih crkvenih i svjetovnih ustanova. Popis inkunabula izradio je dr. Ivan Kosić tijekom terenskih obilazaka crkvenih i svjetovnih ustanova, oslanjajući se i na prethodne popise koji su bili izrađivani u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, osobito na popis koji su izrađivali Šime Jurić, dugogodišnji voditelj Zbirke stare i rijetke knjige NSK-a i fra Vatroslav Frkin. 

Urednica i stručna redaktorica bibliografskih zapisa je Tamara Runjak, koja je ujedno izradila kazala prema više kriterija koja osiguravaju laku pretraživost i korištenje bibliografskog niza. Sve je to bilo vođeno vizijom i podrškom glavne ravnateljice NSK-a, prof. Stričević i uredništva monografije, među kojima uz već spomenute valja istaknuti dr. Sofiju Klarin Zadravec i Ivana Volarevića, koji su ostvarujući svoju viziju i viziju NSK-a znatno pridonijeli cjelokupnom radu na knjizi i bez kojih bi u mnogim svojim fazama ovaj rad bio neizvediv, rekla je dr. sc. Tomić, zahvalivši i grafičkoj urednici Ani Pojatina, koja je knjizi udahnula posebnu dušu, te članovima uredništva i svim ostalim suradnicima.

Nakon što se osvrnula na doprinos recenzenata akademika Žagara i prof. Hebrang Grgić, koji su pažljivim čitanjem i savjetima značajno pridonijeli kvaliteti njezina teksta, urednica dr. sc. Tomić nastavila je voditi razgovore s prof. Stričević, akademikom Žagarom, dr. Galić Bešker i prof. Hebrang Grgić, koji su okupljenu brojnu publiku, svojim informacijama, vizijama i zaključcima, još više zainteresirali za bogatstvo i ljepotu hrvatske pisane baštine.

Monografija je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija, Zaklade Adris i Privredne banke Zagreb. (ri)