Tijekom dviju pandemijskih godina odgojna se dimenzija proširila na razvijanje psiholoških alata kojima su učenici naučili prihvatiti novonastale uvjete i uspješno graditi svoj put, ne odričući se smijeha, prijateljstva, kreativnosti i sportskih aktivnosti, govori nam nova ravnateljica Dubravka Alar Vičević...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 27-28 / 20.09.2022

Trudimo se podići kvalitetu nastave i zadovoljstvo i učenika i nastavnika cjelokupnim životom u školi i sve to godinama ide uzlaznom putanjom. Znamo da u obrazovanju nema revolucionarnih promjena i drastičnih kvalitativnih skokova, ali i da sitnim pomacima i poboljšanjima možemo puno učiniti na prepoznatljivosti i kvaliteti svoje škole ‒ ravnatelj Krešimir Bronić

Školske odmore uspjeli smo pretvoriti u iskrene razgovore o pitanjima na koja često nemamo vremena odgovoriti: kako se zaista osjećamo kad nam je teško, s kim dijelimo radost kad smo sretni i kako možemo pružiti ruku podrške jedni drugima

U vremenu u kojem živimo sve se češće govori o pravima – dječjim, roditeljskim, radničkim, ljudskim. No, gotovo nečujno, negdje na marginama javnog diskursa, ostaje riječ koja bi trebala stajati uz svako pravo – obveza. Kao društvo, kao sustav i kao zajednica, zakazali smo upravo u toj ravnoteži.

Ako pogledamo rezultat aktualnog „zagrebačkog slučaja”, čiji tempo diktiraju roditelji učenika u čijoj su ekipi i odvjetnici, jasna je njihova prednost pred institucijama. Gdje je granica roditeljske moći? Odgovor učitelja s dugogodišnjim stažem glasi: „Nema je. Ona je fiktivna i oblikuje se poput žvakaće gume, ovisno o tomu koliko su roditelji utjecajni odnosno uporni”

Trebali bismo se svi dobro zamisliti, objektivno i smireno promotriti stvari i shvatiti da odgoj i obrazovanje kao vrlo važnu i ozbiljnu djelatnost ne možemo promatrati kao nogometni zaljubljenici nogomet, praviti se da o njoj svi sve znamo i inzistirati na tome da se glas svih i čuje, a što je još važnije uvaži i posluša pa da nositelji prosvjetne politike sve probleme i dileme, sve promjene, reforme, eksperimente, inovacije rješavaju i donose na temelju stavova i traženja neupućene javnosti umjesto na temelju stručnih i znanstveno utvrđenih činjenica. Uostalom, obrazovanje je puno, puno više od obične igre

Kako se nositi sa stresom, kako upravljati ustanovom u kriznim situacijama, kako uključiti roditelje u školu, kako promicati pozitivnu promjenu u školi, kako uvoditi digitalnu transformaciju, cjeloživotno učenje, kako promicati jednakosti i jednake izglede za učenje, kako postići da se škola mijenja, da se sustav mijenja i poboljšava, da se unaprijedi kvaliteta nastave. Sve su to teme i problemi na koje najveći utjecaj ima upravo ravnatelj

Pritisci zbog ocjena, prijetnje žalbama, zlonamjerne pritužbe i negativne internetske recenzije neki su od načina na koje studenti pokušavaju utjecati na profesore. Istraživanje pokazuje da je zlostavljanje u akademskom okružju znatno raširenije nego na drugim radnim mjestima

Na festivalu filma djece i mladih zemalja Mediterana dokumentarni film „Dom koji se pamti”, u produkciji domske Filmske družine BuraMotion, osvojio je Grand Prix za najbolji film festivala

Ravnomjernijom raspodjelom modula kroz sve razrede ujednačilo bi se opterećenje učenika i nastavnika, dok bi učenici opće i srodne sadržaje povezali sa stručnim modulima tijekom cijelog školovanja, a ne samo na njegovu početku

Film snažno poziva društvo da postane osjetljivije, strpljivije i odgovornije, upozorava da je ruganje oblik nasilja, a razumijevanje prvi korak prema uključivijoj zajednici

Škole su dobile imena pisaca gotovo isključivo zbog rođenja ili zasluga za mjesto u kojemu je škola, što upućuje na dominantni zavičajni kriterij pri odabiru imena, dok su nacionalne zasluge u drugom planu

Znanstveni skup „Tragom riječi i baštine”, posvećen prof. emerit. dr. sc. Alojzu Jembrihu, hrvatskom kroatologu, književnom povjesničaru, jezikoslovcu, slavistu i filologu povijesti hrvatskoga jezika i kajkavske dijalektologije, prigodom njegova 80. rođendana i 50. obljetnice znanstvenoga rada, održan je u petak 13. studenoga 2026. u organizaciji Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Odsjeka za kroatologiju, na Znanstveno-učilišnom kampusu na zagrebačkom Borongaju.