Jasna Radulović donirala je 191 šiljilo iz svoje privatne kolekcije. Šiljila su kupovana u Zagrebu između 1977. i 1984. godine i to u nekadašnjim knjižarama na Trgu bana Jelačića, Cvjetnom trgu, na Ilici te u „Nami” na Trgu, Kvaternikovu trgu te nekadašnjoj „Nami” na Volovčici
Hrvatski školski muzej danas u Zbirci nastavnih sredstava i pomagala čuva više od 200 muzejskih predmeta koji su se upotrebljavali za brušenje, oštrenje i šiljenje olovaka. U 120 godina dugoj povijesti Muzeja ta vrsta građe bila je slabije zastupljena te se sporije prikupljala za razliku od nekih drugih muzejskih predmeta. Do 2014. godine prikupljeno je tek nekoliko brusila, oštrila i šiljila za olovke nastalih tijekom prve polovice 20. stoljeća. Godine 2014. Muzej je zaprimio donaciju od 191 šiljila te je stvorena podzbirka Zbirke nastavnih sredstava i pomagala Hrvatskoga školskog muzeja, podzbirka šiljila za olovke.
Jasna Radulović darovala je Muzeju 191 šiljilo iz svoje privatne kolekcije. Šiljila su kupovana u Zagrebu, između 1977. i 1984. godine u nekadašnjim knjižarama na Trgu bana Josipa Jelačića, Cvjetnom trgu, na Ilici te u „Nami” na Trgu, Kvaternikovu trgu te nekadašnjoj „Nami” na Volovčici. Predmeti iz donacije Radulović postali su dio fundusa Muzeja te se, uz ostale prikupljene i sačuvane predmete koji su se koristili u kontekstu šiljenja olovaka, prvi put predstavljaju javnosti putem izložbe i kataloga „ŠILJILO ‒ istinita priča”.
‒ Obično sam ih dobivala kad bih u školi zaradila peticu i u dućanu bih bez pogrješke znala prepoznati je li šiljilo duplić, odnosno imam li ga već doma ili ne. Nekoliko šiljila nosila sam u školu jer je trebalo šiljiti olovke. Prepoznat ćete ih jer su okrznuta ili slijepljena. Koliko se sjećam, u 1. razredu osnovne škole nosila sam šiljilo, zeku s mrkvom, pa mi ga je jedna djevojčica gurnula s klupe, uho se razbilo, a ja sam bila neutješno tužna sve dok mama nije operirala zeku i zalijepila mu uho natrag. Mama i tata kupovali su mi ih s ljubavlju, a ja sam ih s ljubavlju i poštovanjem prema njima čuvala sve do danas. Hvala što ste ih primili! Vjerujem da će razveseliti i dirnuti svojom ljepotom i nježnošću mnoge velike i male posjetitelje! ‒ izjavila je Jasna Radulović.
Izložena šiljila dokaz su da šiljilo uz svoj osnovni zadatak, šiljenje olovaka, ima i zadatak uveseljavanja te posjeduje estetsku vrijednost u svojoj raznolikosti.
Hrvatski školski muzej, uz šiljila iz svog fundusa, putem izložbe predstavlja i raznovrsne gumice za brisanje, olovke za pisanje i pernice za pospremanje školskog pribora. Na izložbi je prikazana i povijest razvoja šiljila od prvih konstrukcija šiljila za olovke, prvih proizvođača, do prvih šiljila u danas prepoznatljivom modernom obliku.
Za sve posjetitelje pripremljen je i „Pedagoški kutak” u kojem se, uz motivacijske videoprezentacije i radove, svi mogu okušati u izradi umjetničkih djela od ostataka koji nastaju šiljenjem. Tako, uz ulogu posjetitelja izložbe, na sebe mogu preuzeti i ulogu autora izložbe u nastajanju. Izložba je financirana sredstvima Gradskog ureda kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija. Otvorenje izložbe „Šiljilo – istinita priča” održano je 30. ožujka u galeriji Školskog muzeja Školica za 5, a autorica je izložbe viša kustosica Muzeja Kristina Gverić.
Marijana Bračić
Neke od mogućih tema školskog eseja vezane su uz područje slobodnog vremena, društvenih mreža, tehnologije, ekologije