Trebaju li novopečeni prvašići već prvi dan doći u školu puni različitih znanja, naučenih malih i velikih tiskanih slova, možda i pokojega pisanog ili možda svih? Trebaju li znati rješavati računske zadatke, brojiti do sto tisuća, znati da je srnjak manji od jelena te da postoji jelen lopatar i, naravno, kako se zovu njihove ženke? NE, ali...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 23-24 / 16.06. 2015.

U digitalnom svijetu, pisanje rukom može djelovati kao nostalgično sjećanje iz prošlosti, a rukopis kao umjetnost koja polako nestaje. Ipak, istraživanja sugeriraju da tradicionalna vještina pisanja rukom ima brojne prednosti za pamćenje i učenje, naročito kod djece.

Iako se navodi da bi školska torba trebala težiti između 10 i 15 posto djetetove tjelesne težine, nema dovoljno dokaza za univerzalno pravilo koje bi vrijedilo za svu djecu

U organizaciji Hrvatskog pedagoško-književnog zbora, ogranka Krapinsko-zagorske županije – „Zajedno vrtići i škole”, održan je međunarodno stručno-znanstveni skup koji je okupio više od 240 odgajateljica, učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja vrtića i škola

Psiholozi i pedagozi naglašavaju da igra nije luksuz već nužnost. Prema preporukama UNICEF-a i drugih relevantnih organizacija, slobodna i vođena igra trebala bi biti sastavni dio svakodnevnog života djeteta. Igra je prostor u kojem djeca uče socijalne vještine, razvijaju empatiju i uče prepoznati i kontrolirati emocije


Istraživanje provedeno u američkoj saveznoj državi Rhode Island pokazalo je da učenici koji sve četiri godine srednje škole pohađaju nastavu glazbe imaju nižu stopu kroničnog izostajanja za razliku od vršnjaka koji se glazbom ne bave kontinuirano

Ingeborg Hanich Šaić pedagoginja je u Graditeljskoj tehničkoj školi u Zagrebu. Ističe kako je najveći problem posljednjih godina upisivanje učenika koji su osnovnu školu pohađali po prilagođenom programu.

Dobar dio programa bit će posvećen 170. godišnjici rođenja Nikole Tesle, a u svom predavanju za najmlađe znanstvenica Lana Ceraj, ovogodišnja ambasadorica manifestacije, poći će od teških pitanja: kako znamo od čega su zvijezde napravljene ako ih ne možemo dotaknuti, kako otkrivamo planete oko udaljenih sunaca i što znanstvenik radi kada nešto još ne razumije

Estonski nastavnici i stručnjaci upozoravaju na porast broja učenika koji izbjegavaju nastavu. Među mogućim su uzrocima sve izraženijeg problema vršnjačko nasilje, tjeskoba i pritisak na mlade da budu uspješni, a škole teško pronalaze odgovarajuću podršku

U stvaranju slikovnice sudjelovali su Petra Gečević, Helena Špoljarić, Lota Jerković, Leo Petretić, Luka Čergar, Matej Jugović, Neo Ujlaki i Ian Ujlaki

Bilo je to dobro ljeto dok je trajala produžna nastava. Kad je završila, malac se pognute glave prijavio za rad na blagajni u Konzumu. Svijet rada uspio ga je zadržati kraće no što je trajala produžna nastava. Konstatirao je kako je škola lakša od posla. Jer, eto, u školi se sjedi, a nad blagajnom stoji.

Iza titule ravnatelja krije se čovjek. Netko tko se, kao i svi drugi, vraća sebi, svojim brigama i svojim tišinama. Netko tko u četiri zida vodi bitke o kojima rijetko govori