Nužna nam je promjena kurikula iz svih predmeta, kako bi naši učenici popravili svoje rezultate na PISA istraživanjima. Nema tako dobrog kurikula koji se ne bi mogao dodatno poboljšati, poručio je ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Vinko Filipović, predstavljajući rezultate PISA istraživanja 2025. Posebno bi, smatra, trebalo poboljšati kurikul informatike. U računalnom rješavanju problema, naime, hrvatski su učenici ostvarili 464 boda, za 36 manje od OECD prosjeka, a osnovnu razinu nije uspjelo zadovoljiti oko 34 posto učenika.

Iako bi bilo za očekivati da vijest o novim kurikulima bude objavljena iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, o tomu je govorio ravnatelj NCVVO-a, koji od ovoga ljeta ima i novu ulogu. Naime, ministar Radovan Fuchs osnovao je Koordinaciju za praćenje i unaprjeđenje provedbe Eksperimentalnog programa „Osnovna škola kao cjelodnevna škola – uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja”, kao savjetodavno tijelo Ministarstva. Voditeljem Koordinacije imenovan je upravo Filipović. 

Kako stoji u odluci, Koordinacija, među ostalim, ima zadaću predložiti poboljšanja kurikula hrvatskog jezika i matematike u razrednoj i predmetnoj nastavi. 

Na temelju kojih ste pokazatelja zaključili da je potrebno mijenjati postojeće kurikule i konkretno za koje sve razrede?

– Današnji kurikuli u obrazovni sustav sukcesivno su se počeli uvoditi 2019. godine, dakle prije sedam godina. Postojeći kurikuli imali su ubrzanu dinamiku izrade, a prema iskazu nekih sudionika povjerenstava koja su radili kurikule nisu imali ni neke temeljite analize valjanosti tadašnjih kurikula. 

Uzimajući u obzir te okolnosti i činjenicu da se u nekim obrazovnim područjima u ovih sedam godina puno toga promijenilo, krajnje je vrijeme da se krene u poboljšanje postojećih kurikula. Na temelju svega navedenog, učitelji i nastavnici uočili su manjkavosti, a time i potrebu poboljšanja kurikula svih nastavnih predmeta. Nema tako dobrog kurikula koji se ne može poboljšati.

Nacionalni centar u protekle je tri godine radio psihometrijsku i sadržajnu analizu zadataka iz svih predmeta koji se vrednuju na nacionalnim ispitima i ispitima državne mature pa na temelju toga imamo vrlo egzaktne pokazatelje koje ishode iz pojedinih područja u nekom od predmeta učenici lakše ili teže svladavaju. To bi svakako za početak bile neke važne smjernice u poboljšanju kurikula. Ostalo bi trebalo prepustiti iskustvu i kompetencijama članova povjerenstva koje bi radilo na promjenama kuikula.

Kakav bi po vašem mišljenju trebao biti hodogram izrade kurikula?

– Centar će do kraja listopada dostaviti MZOM-u analize nacionalnih ispita, a do kraja studenoga analize ispita državne mature. O hodogramu će odlučivati Ministarstvo. Mislim da bi javni poziv mogao biti raspisan i prije kraja kalendarske godine, a povjerenstvo bi s radom moglo krenuti već početkom sljedeće kalendarske godine.

Hoće li u radnim skupinama razmjerno sudjelovati i praktičari – učitelji, odnosno nastavnici?

– Moje je mišljenje da bi u radnim skupinama svakako dominantno trebali sudjelovati učitelji i nastavnici koji imaju praktično iskustvo u nastavi, a posebno oni koji su sudjelovali u stručnim radnim skupinama za izradu nacionalnih ispita i ispita državne mature ili radili kao recenzenti istih ispita. Smatram da bi bilo korisno sudjelovanje savjetnika AZOO-a i predmetnih koordinatora Nacionalnog centra. Time bi dobili kvalitetnu sinergiju ponajboljih učitelja i nastavnika i predstavnika obrazovnih institucija koji skrbe o stručnom usavršavanju učitelja i nastavnika.

Kada očekujete početak rada skupina, odnosno donošenje novih kurikula, kao i njihovu primjenu u školama?

– Svemu bi trebao prethoditi javni poziv nakon kojeg bi se formirala povjerenstva za promjenu kurikula, a o početku njihova rada odlučit će Ministarstvo. Ako bi se s izradom novih kurikula krenulo početkom sljedeće godine, mislim da bi se novi poboljšani kurikuli mogli početi primjenjivati u školskoj godini 2028./2029.