Predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, te Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja predstavili su analizu eksperimentalnog programa Cjelodnevne škole saborskom Odboru za obrazovanje, znanosti i kulturu.

Prva je to javna objava rezultata CDŠ-a, koji se u 62 osnovne škole ekperimentalno provodi već tri godine, a nakon još godinu dana bi trebao i završiti. Zasad još nije jasno što će biti s programom, te na koji će se način početi provoditi u svim školama. Za to je prvenstveno potrebno da se uvede jednosmjenska nastava, što se za većinu škola najavljuje 2030. ili 2031.

Predstavljena analiza donosi zanimljive podatke.

Na naš upit, iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih odgovaraju kako eksperimentalni program Cjelodnevne škole (CDŠ) "ima za cilj učiniti sustav obrazovanja uravnoteženim, pravednim, učinkovitim i održivim".

- Praćenje provedbe i evaluacija provodi se od početka uvođenja CDŠ-a od školske godine 2023./2024. u 62 osnovne škole. Evaluacijom su obuhvaćeni učenici četvrtih i osmih razreda, roditelji i učitelji - navode.

Uz 62 škole koje su odabrane temeljem javnog poziva u praćenje smo uvrstili i 60 kontrolnih škola kako bi dobili objektivne pokazatelje promjena u CDŠ-u. Rezultati usporedne evaluacije škola u CDŠ i kontrolnih škola predstavljeni su Odboru za obrazovanje. 

- Polazište za kriterij odabira kontrolnih škola su bili rezultati na nacionalnim ispitima učenika četvrtog i osmog razreda iz Hrvatskog jezika i Matematike. Birali smo škole koje su imale približno iste rezultate na samom početku i pratili smo promjene u protekle tri godine. Osim navedenog, kontrolne škole su bile približno iste po broju učenika, istovjetna ruralno-urbana zastupljenost škola i socio-ekonomski status roditelja - ističu u MZOM-u.

Analizu je proveo Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. 

Podsjetimo, radi se o eksperimentalnom programu nastave, te dodatnih i izvannastavnih aktivnosti koje podrazumijevaju obrazovni proces u školi tijekom cijelog dana, uz tri obroka, potpomognuto učenje s učiteljima, brojne izvannastavne aktivnosti itd. Nastava uključuje više sati hrvatskog jezika, matematike i tjelesne kulture, nove predmete poput "Svijet i ja".

Od 62 uključene škole, većina su male, ruralne škole, s manje od 100 učenika, što su u svojoj raspravi zamjerili i saborski zastupnici.

Vinko Filipović (NCVVO) na Odboru je istaknuo kako je u istraživanju sudjelovalo relativno malo učenika, zbog čega se rezultati moraju uzeti s rezervom. Ipak, i takvi rezultati su zanimljivi.

Kako ističu u Ministarstvu, prate se rezultati učenika CDŠ-a i kontrolnih škola iz Hrvatskog jezika i Matematike u četvrtom i osmom razredu.

- Polazište za praćenje rezultata su postignuća učenika na nacionalnim ispitima. Nakon tri godine pokazatelji su sljedeći: učenici četvrtog razreda eksperimentalnih CDŠ-a iz Hrvatskog jezika imali su 3% bolji rezultat na nacionalnim ispitima u odnosu na učenike kontrolnih škola, a iz Matematike 2.35%. Što se tiče učenika osmih razreda iz Hrvatskog jezika, učenici eksperimentalnih CDŠ-a imali su 3.4% bolji uspjeh iz Hrvatskog jezika u odnosu na učenike kontrolnih škola, a 3.1% iz Matematike - navode.

U posljednje dvije godine proveli su ankete među učenicima, roditeljima i učiteljima eksperimentalnih i kontrolnih škola te su temeljem tih anketa dobiveni sljedeći pokazatelji:

- Što se tiče motivacije za učenje i boravak u školi nema bitne razlike između učenika eksperimentalnih i kontrolnih škola. Isto tako nisu značajne ni razlike kad je u pitanju opće zadovoljstvo školom i nastavom.

- Kad su u pitanju izvannastavne aktivnosti broj tih aktivnosti je znatno veći prema iskazu učenika i roditelja u CDŠ u odnosu na kontrolne škole. Troškovi izvannastavnih aktivnosti su niži za roditelje CDŠ-a u odnosu na roditelje kontrolnih škola.

- Što se tiče sigurnosti u školi i osjećaja pripadnosti roditelji iz eksperimentalnih i kontrolnih škola izjasnili su se o niskim razinama školskog nasilja što je svakako ohrabrujuće. Učenici i roditelji četvrtih i osmih razreda CDŠ-a i kontrolnih škola izrazili su umjereno visok osjećaj pripadnosti školi, dok su ga učitelji procijenili nešto nižim.

- Tjelesna dobrobit prema iskazu roditelja ima bolje pokazatelje kod učenika četvrtih i osmih razreda u eksperimentalnim školama u odnosu na kontrolne škole, a povoljniji su pokazatelji kod učenika četvrtih razreda u eksperimentalnim školama i po pitanju prehrambenih navika. Kod učenika osmih razreda u CDŠ-u uočavaju se tek blage razlike u odnosu na kontrolne škole kad su u pitanju prehrambene navike.

- Vježbanje u školi u CDŠ-u pokazuje znatan napredak u odnosu na kontrolne škole prema iskazu učenika i roditelja čime je rezultirala povećana satnica sati Tjelesne i zdravstvene kulture.

Treba istaknuti kako pokazatelji znanja na nacionalnim ispitima ne odskaču puno u CDŠ i kontrolnim školama, no za 2026. su niži nego što je bio nacionalni prosjek.

Pritom, logično je za očekivati da će rezultati prehrane i fizičke aktivnosti biti bolji, ako su uvedena tri obroka, te više sati tjelesne kulture i više izvannastavnih aktivnosti. 

Ravnateljice i ravnatelji škola u CDŠ, pak, za Školske novine izrazili su zadovoljstvo programom. Nakon prve godine koja je svima bila teška, zbog potpuno novog pristupa u radu, sad ističu kako se osjeti zadovoljstvo učenika i učitelja. Podsjetimo i da su škole u startu bile dobro financirane, što im je pomoglo da opreme i srede svoje prostore. Važno je i to što se djeci pruža mnogo izvannastavnih aktivnosti, čak i sad tijekom ljeta. To je, posebno u manjim sredinama, jako važna stavka za roditelje, zbog manjih troškova i uštede vremena. 

Djeca pritom dobivaju puno više od samog učenja, kažu nam. Iako rezultati ispitivanja pokazuju kako su učenici tek prosječno zadovoljni kad je u pitanju motivacija i pripadnost školi, percepcija roditelja i učitelja je pozitivnija.

Za jednosmjensku nastavu dosad je ugovoreno oko dvije milijarde eura. Za uređenja škola, Ministarstvo je dosad potpisalo 340 ugovora s osnivačima škola u ukupnoj vrijednosti od 1,99 milijardi eura.

Škole u CDŠ-u dobile su između 300.000 i 400.000 eura za adaptaciju kuhinja, blagovaonica i klimatizaciju prostora. Redovito im se doznačuju sredstva za provedbu nastave, a neke škole dosad su povukle i po 200.000 eura.

No što će se događati nakon zadnje, četvrte godine provedbe, tek treba vidjeti. Ministarstvo je već otkrilo kako se jednosmjenska nastava neće moći uvesti prije 2030., ako ne i kasnije. Jednako tako, neće se uvesti u sve škole, posebno u Zagrebu i Splitu, jer dio škola jednostavno nema uvjete za proširenje. Za CDŠ se tek treba napraviti model provođenja koji vjerojatno neće biti ovako potpun kakav se provodi u eksperimentalnom programu.