Predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, te Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja predstavili su analizu eksperimentalnog programa Cjelodnevne škole saborskom Odboru za obrazovanje, znanosti i kulturu. Prva je to javna objava rezultata CDŠ-a, koji se u 62 osnovne škole ekperimentalno provodi već tri godine, a nakon još godinu dana bi trebao i završiti. Zasad još nije jasno što će biti s programom, te na koji će se način početi provoditi u svim školama. Za to je prvenstveno potrebno da se uvede jednosmjenska nastava, što se za većinu škola najavljuje 2030. ili 2031. Predstavljena analiza donosi zanimljive podatke. Na naš upit, iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih odgovaraju kako eksperimentalni program Cjelodnevne škole (CDŠ) "ima za cilj učiniti sustav obrazovanja uravnoteženim, pravednim, učinkovitim i održivim". - Praćenje provedbe i evaluacija provodi se od početka uvođenja CDŠ-a od školske godine 2023./2024. u 62 osnovne škole. Evaluacijom su obuhvaćeni učenici četvrtih i osmih razreda, roditelji i učitelji - navode. Uz 62 škole koje su odabrane temeljem javnog poziva u praćenje smo uvrstili i 60 kontrolnih škola kako bi dobili objektivne pokazatelje promjena u CDŠ-u. Rezultati usporedne evaluacije škola u CDŠ i kontrolnih škola predstavljeni su Odboru za obrazovanje. - Polazište za kriterij odabira kontrolnih škola su bili rezultati na nacionalnim ispitima učenika četvrtog i osmog razreda iz Hrvatskog jezika i Matematike. Birali smo škole koje su imale približno iste rezultate na samom početku i pratili smo promjene u protekle tri godine. Osim navedenog, kontrolne škole su bile približno iste po broju učenika, istovjetna ruralno-urbana zastupljenost škola i socio-ekonomski status roditelja - ističu u MZOM-u. Analizu je proveo Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Podsjetimo, radi se o eksperimentalnom programu nastave, te dodatnih i izvannastavnih aktivnosti koje podrazumijevaju obrazovni proces u školi tijekom cijelog dana, uz tri obroka, potpomognuto učenje s učiteljima, brojne izvannastavne aktivnosti itd. Nastava uključuje više sati hrvatskog jezika, matematike i tjelesne kulture, nove predmete poput "Svijet i ja". Od 62 uključene škole, većina su male, ruralne škole, s manje od 100 učenika, što su u svojoj raspravi zamjerili i saborski zastupnici. Vinko Filipović (NCVVO) na Odboru je istaknuo kako je u istraživanju sudjelovalo relativno malo učenika, zbog čega se rezultati moraju uzeti s rezervom. Ipak, i takvi rezultati su zanimljivi. Kako ističu u Ministarstvu, prate se rezultati učenika CDŠ-a i kontrolnih škola iz Hrvatskog jezika i Matematike u četvrtom i osmom razredu. - Polazište za praćenje rezultata su postignuća učenika na nacionalnim ispitima. Nakon tri godine pokazatelji su sljedeći: učenici četvrtog razreda eksperimentalnih CDŠ-a iz Hrvatskog jezika imali su 3% bolji rezultat na nacionalnim ispitima u odnosu na učenike kontrolnih škola, a iz Matematike 2.35%. Što se