Do prije desetak godina mnogi nisu ni čuli za jezera koja su budućnost istočnog dijela grada Zagreba, a nakon fešte održane prve listopadske subote mnogi izjavljuju kako bi sjajno bilo da soblinečka jezera postanu nešto poput „sesvetskog Bundeka”
Prva jesenska svečanost ikada održana na jezerima u Soblincu, popularno zvanim Bajer, u gradskoj četvrti Sesvete održana je 4. listopada u organizaciji OŠ Ivana Granđe Soblinec, Udruge Zelene i plave Sesvete te Glazbene škole Zlatka Grgoševića iz Sesveta.
Jezera u Soblincu pravi su dragulj Prigorja, što je potvrdio i sam gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević, koji je prisustvovao svečanosti i manifestaciji na jezerima i dodijelio nagrade učenicima naših škola za najljepša imena jezera koje su sami smislili u sklopu natječaja „Dajmo jezerima imena” u organizaciji izvannastavne aktivnosti ZAG (Zajednice aktivnih građana).
Do prije desetak godina mnogi nisu ni čuli za jezera koja su budućnost istočnog dijela grada Zagreba, a nakon fešte održane prve listopadske subote mnogi izjavljuju kako bi sjajno bilo da soblinečka jezera postanu nešto poput „sesvetskog Bundeka”. Tek se ovoga svibnja u povodu obilježavanja Dana škole OŠ Ivana Granđe i njezinih područnih škola u Adamovcu, Glavnici Donjoj i Moravču s temom „Zagreb, najljepši grad” počelo pričati o tome kako bi cijela svečanost mogla biti premještana ne jezera Soblinec, kako bi se građane osvijestilo o važnosti jezera, njihovu očuvanju, o brizi o prirodi, o vodi i okolišu te kako bi te resurse mogli koristiti učitelji i učenici za nastavu u prirodi, šetnje, svečanosti, ali i za projekte poput biciklističkih staza, mjesta za okupljanje i druženje.
Voditeljice projekta za Dan škole profesorice Mirta Combaj Ujlaki i Elena Majstorović prihvatile su prijedlog Udruge Zelene i plave Sesvete te s Radoslavom Dumančićem i Antom Damjanovićem krenule u realizaciju projekta „Otkrivanje jezera Soblinec”. Priključile su im se i knjižničarka Maja Kovačević te Gabrijela Teskera, Ana Poljak Vuger i Maja Božić pa su krenule u pripremu programa namijenjenog mještanima i svim zaljubljenicima u rekreaciju, zabavu i boravak u prirodi. Punu podršku dala im je ravnateljica škole Antea Rukavina Ivanjko.
Raspisan je natječaj „Dajmo jezerima imena” za četvrte razrede matične i triju područnih škola, organizirano je skupljanje donacija od lokalnih trgovina i radnji. Postavljanje pozornice i razglasa na jezerima na kojima se dosad nikada nije održavala svečanost iziskivala je poseban trud i angažman.
Na sam dan događanja, na blagdan sv. Franje, 4. listopada, vrijeme je bilo idealno za svečanost i druženje na otvorenom. Bilo je tu pečenih kestena, sokova, suhomesnatih delicija, pekarskih proizvoda. Za dobru zabavu pobrinuo se mali i veliki zbor OŠ Ivana Granđe Soblinec, učenici su odigrali kazališnu predstavu Grički top Ane Poljak Vuger, a doprinos su svojim nastupima dali brojni glazbenici iz Glazbene škole Zlatka Grgoševića. Istodobno su se održavale i kreativne radionice ‒ radionica slika od folije Majke Božje od Kamenitih vrata, pod vodstvom Mirte Combaj Ujlaki, koja je ujedno uredila zagrebački kutak te pripremila prigodnu zagrebačku izložbu germanizama, ilustracije grada Zagreba te slikovnice o gradu Zagrebu kojima je i sama autorica. Članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Belovar na vatrogasnim igrama zabavili su najmlađe goste uz slaganje puzzli, izložbu automobila i rekvizita te ih informirali o poslu vatrogasaca, podijelili im vatrogasne bojanke.
Mali i veliki zbor OŠ Ivana Granđe Soblinec otpjevao je uz školsku himnu, koju je napisala i skladala profesorica glazbene kulture Gabriela Teskera, i splet zagrebačkih pjesama poput Zagrebačkim ulicama, Zakaj volim Zagreb i mnoge druge.
Gradonačelnik je dodijelio nagrade učenicima za najoriginalnija imena jezera, ali i utješne nagrade za najsimpatičnija imena. Za naziv prvog jezera „Žabac” nagrađena je Pia Kowrieh, za drugo jezero „Barić” nagradu je dobila Iva Babić, za treće „Prigorsko jezero” Nikola Bušić, a za četvrto „Bajerovac” Una Kajić, dok je Lovro Pustički dobio nagradu za najsimpatičnije ime za jedno od jezera pod nazivom „Mala Vila Milica”. Nakon toga se gradonačelnik Tomašević družio s djelatnicima škole od kojih je dobio na dar knjigu s posvetom, a učenici su za njega napravili sliku s likom Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba.
Da su jezera doista dragulj Sesveta i cijelog istočnog dijela grada Zagreba potvrđuju i učenici u svojim izjavama i dojmovima u kojima ne štede riječi hvale i oduševljenja.
Imamo 30-ak izvannastavnih aktivnosti među kojima su sve one klasične iz jezično-umjetničkog područja, sportske sekcije, učenička zadruga, klub ljubitelja knjige i filma. Putujući malo po Europi vidjeli smo što drugi rade pa smo se bacili u medijske vode i već smo snimili četiri filma te umjetnošću želimo potaknuti učenike da se bave medijima i da čitaju i ono što nije u popisu lektire. Imamo i projekt „Miss knjige” u kojemu učenici mogu predstaviti bilo koju knjigu koju su pročitali pa nagrađujemo najbolje prezentacije – ravnateljica Antea Rukavina Ivanjko
Ovim su projektom svi nastavnici i nastavnice matične osnovne škole te Područne škole Adamovec ostvarili ono najvažnije, a to je osvještavanje ljubavi prema svom gradu, njegovim ulicama, trgovima, slastičarnicama, muzejima, poticanje na što više odlazaka u šetnje gradom, posjet muzejima, otkrivanje važnosti vlastitog identiteta, važnost shvaćanja da mjesto na kojem si rođen, gdje se školuješ, radiš, odrastaš ili stanuješ neupitno formira svakog od nas kao ljude, stanovnike našeg grada, ali i naše zemlje
Profesionalni uspjeh gotovo svakoga zanimanja ovisi i o vještinama javnoga govora. Nedvojbeno jest da stručna znanja čine temelj svake profesije, ali umijeće da se ta znanja učinkovito i efektno prezentiraju te uspješno prenose, ovisi o umijeću javnoga govora. Stoga vještine javnoga govora treba učiti, uvježbavati i usavršavati, a to počinje već u vrtiću
Gradovi ističu važnost socijalizacije i uključivanja djece u školsku zajednicu, a upozorava se i na moguće sigurnosne rizike povezane s izoliranim obrazovanjem
Predloženo je da se u spomen na ovog našeg zaslužnog znanstvenika njegovim imenom imenuje jedna osnovna škola u Zagrebu te postave spomen-obilježja u Ozlju
Biobanka je organizirano spremište uzoraka i podataka koje istraživači mogu dugoročno koristiti. Svi partneri prikupljaju podatke prema istim standardima, što omogućuje izravnu usporedbu rezultata
Europska nagrada za inovativno poučavanje priznanje je Europske komisije kojim se od 2021. godine ističu učitelji, nastavnici, edukatori i obrazovne ustanove koji kroz Erasmus+ projekte razvijaju inovativne pristupe učenju i poučavanju
U klasičnoj, predmetnoj nastavi svaki nastavnik trči svoj maraton, tempom koji mu odgovara i bez pritiska prilagodbe trenutku. Modularna nastava je utrka štafete. Nastavnik koji krene s početnim modulom mora savršeno predati štafetu drugom nastavniku koji nastavlja sljedeći modul
Da se klimatska i društvena pravda mogu unijeti i u redovnu nastavu, potvrdile su predstavnice Obrtničke škole za osobne usluge Zagreb i Tehničke škole Bjelovar, koje su podijelile iskustva iz provedbe Ecoality radionica u razredu i školskoj zajednici
Profesori koji su desetljećima gradili Fakultet stoje uz studente koji pobjeđuju na svjetskim natjecanjima, pišu izvrsne znanstvene radove te odlaze u srednje škole objašnjavati mladima njihova prava. Ponosna sam što naši studenti pravo shvaćaju kao javnu službu, a ne samo kao struku., izjavila je Romana Matanovac Vučković, dekanica Pravnog fakulteta
Svaki drugi nastavnik pozitivno procjenjuje opremljenost praktikuma i radionica, 42 posto kvalitetu stručnog usavršavanja, dok podršku sustava nastavnicima pozitivno procjenjuje njih tek 34,6 posto
Dobili smo informaciju da se u nekim školama modularna nastava ne provodi. Možda se niste snašli, možda je prva godina provedbe bila teška, no modularna nastava ne može biti zaključana i staromodna i zato na sve apeliramo da idemo u pravom smjeru – ističe Andreja Uroić Landekić