Gradovi ističu važnost socijalizacije i uključivanja djece u školsku zajednicu, a upozorava se i na moguće sigurnosne rizike povezane s izoliranim obrazovanjem
Helsinki i još pet finskih gradova predlažu izmjene zakona kojima bi se obrazovanje kod kuće dopustilo samo u iznimnim slučajevima, primjerice zbog zdravstvenih razloga. U Finskoj se kod kuće obrazuje oko tisuću djece, a njihov se broj posljednjih godina povećava. U Helsinkiju je ove godine takav oblik obrazovanja pohađalo nešto više od 200 djece, odnosno oko 0,4 posto svih učenika.
Gradonačelnik Helsinkija Daniel Sazonov smatra da je pohađanje škole mnogo više od usvajanja nastavnih sadržaja jer djeci omogućuje socijalizaciju i uključivanje u školsku zajednicu. To je posebno važno za učenike kojima finski ili švedski nije materinski jezik. Gradsko vijeće Helsinkija prošlog je tjedna odlučilo pooštriti nadzor nad učenicima koji se obrazuju kod kuće. Sazonov pritom upozorava da su ovlasti gradova u tom području ograničene.
Dodatnu zabrinutost izazvalo je izvješće finske Sigurnosno-obavještajne službe, prema kojemu izolirana obrazovna okruženja mogu povećati rizik od širenja ekstremističkih ideologija. Leena Malkki, stručnjakinja za terorizam sa Sveučilišta u Helsinkiju, smatra da Finska ne bi smjela zanemariti takve rizike.
– Finsko je društvo izgrađeno na povjerenju. Nadzor, pa čak i pružanje potpore nisu uvijek osobito strogi kada je riječ o obrazovanju kod kuće – upozorila je.
Ipak, radikalizacija nije glavni razlog zbog kojega gradovi traže zakonske promjene. Zamjenica gradonačelnika Tamperea Anne-Mari Jussila ističe važnost zajedničkog učenja i druženja s vršnjacima. U tom se gradu kod kuće obrazuje oko 50 učenika. Minja Koskela, čelnica Lijevog saveza, također se zauzela za obvezno pohađanje škole, ističući da svako dijete ima pravo na obrazovanje.
Prema Yle
Sindikat se zalaže za više sporta i uključivanje pokreta u svakodnevnu nastavu jer pridonose zdravlju i boljem učenju
Djeca u luksemburškim školama velik dio dana provode sjedeći – u autobusu, na nastavi i na putu kući, a često i tijekom izvanškolskih aktivnosti. Nacionalni sindikat učitelja (SNE) upozorio je na nedavno održanom sajmu Luxdidac na taj problem, ističući i zabrinutost zbog porasta pretilosti među djecom.
Predsjednik sindikata Patrick Remakel naglasio je da bi više tjelesne aktivnosti moglo pridonijeti ne samo zdravlju nego i školskom uspjehu učenika. Upozorio je na potrebu osiguravanja odgovarajućih sportskih prostora u blizini škola kako učenici ne bi gubili vrijeme na putovanje. Problem, smatra, nije kvaliteta nastave tjelesne i zdravstvene kulture, nego nedovoljno vremena za sport u školskom rasporedu. Sindikat se zato zalaže za koncept aktivne škole, u kojoj bi kretanje postalo dio svakodnevne nastave svih predmeta, a ne samo satova tjelesne i zdravstvene kulture.
Luksemburško Ministarstvo obrazovanja podržava takav pristup. Istraživanja, ističe, pokazuju da učenici bolje pamte informacije kada je učenje povezano s pokretom. Riječi i pojmove, primjerice, mogu učiti uz pjesmu i ples, a matematiku vježbati skakanjem i drugim aktivnostima. Školama su osigurani materijali i edukacija za primjenu takvih metoda, uključujući rad s najmlađom djecom. Među dodatnim mjerama predviđeni su treći sat sporta u nižim razredima srednje škole te više mogućnosti za tjelesnu aktivnost u produženom boravku.
Predsjednik Saveza akademskog osoblja državnih službi (Feduse) Raoul Scholtes naglasio je važnost suradnje roditelja i škola, koja je ključna za poticanje zdravih navika i uspješno obrazovanje.
Prema RTL Today