U Hrvatskoj škole u bolnici su organizirane u dvanaest većih zdravstvenih ustanovama i u njima rade prosvjetni djelatnici kojima treba pomoć i kroz različite oblike stručnog usavršavanja kako bi se osnažili za što kvalitetniji odgojno-obrazovni rad u specifičnim bolničkim uvjetima sa kronično bolesnom i dugo hospitaliziranom djecom....
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 16 / 02.05.2017

Za istinsku demokratizaciju hrvatskog društva osobito je važno da se političari oslobode jednoobraznog koncepta odgoja i obrazovanja, gdje se javne škole smatraju nečim redovitim i razumljivim, a druge škole kao nešto što se tolerira i nastoji pokatkad kočiti njihovo osnivanje i osporavati opravdanost njihova postojanja

Cilj mobilnosti u Pragu bio je omogućiti učenicima interakciju s vršnjacima i mentorima iz druge europske države, potaknuti razvoj jezičnih, socijalnih i kulturnih kompetencija, osnažiti njihove građanske vrijednosti, razviti životne vještine te upoznati se s novim metodama učenja i poučavanja

Sudjelovanje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju raste, ali je i dalje ispod prosjeka EU-a. Nastoji se otvoriti 22.500 dodatnih mjesta u dječjim vrtićima te do drugog tromjesečja 2026. stopu sudjelovanja povećati na 90 posto

I dalje imamo kao kriterij izbora ravnatelja poznavanje stranog jezika i informatike te sudjelovanje u projektima, ali ja bih to odmah ukinula jer to posjeduje svaki nastavnik i stručni suradnik. Ključne su kompetencije za rad ravnatelja strateško upravljanje, upravljanje ljudskim potencijalima, organizacija rada škole, upravljanje odgojno-obrazovnim procesima, upravljanje krizom, suradnja s roditeljima i vanjskim okružjem, upravljanje projektima... To su kompetencije u kojima se kandidat doista treba dokazati

PISA rezultati za 2025. služe kao indikator efikasnosti i kvalitete nacionalnih sustava obrazovanja, posebno osnovnoškolske razine, u područjima matematičke i čitalačke pismenosti mladih te znanosti. Novi rezultati pokazuju pogoršanje ishoda obrazovanja u Hrvatskoj u sva tri područja testiranja, a najveći pad bilježi se u čitalačkoj pismenosti, osobito u čitanju duljih tekstova.

Tomislava Vidić, Upravljanje razredom, Hrvatska sveučilišna naklada i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2026.

Ravnatelj nije tek upravitelj sustava, nego pedagoški lider koji potiče pozitivne promjene i stvara uvjete da škola postane mjesto rasta, izvrsnosti i afirmacije općega dobra. Upravo zato profesionalizacija ravnatelja nije luksuz, nego nužnost

Naš vodeći suvremeni teoretičar obrazovanja Nikola Pastuović iznio je za naše čitatelje, za ovu prigodu njegova predstavljanja kao suradnika Školskih novina, svoj pogled na stanje odgojno-obrazovnih znanosti u našem vremenu

Kad dođu teška vremena onda jedni drugima trebamo biti potpora
Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola održala je nedavno stručni skup za petstotinjak ravnatelja iz cijele Hrvatske na kojemu je glavna tema bila mentalno zdravlje ne samo ravnatelja i djelatnika osnovnih škola nego i mentalno zdravlje učenika. Djeca s kojom radimo odrastaju u svijetu koji je brz, zahtjevan i često nepredvidiv. Iza njihovih osmijeha i ocjena često se kriju brige za koje nema mjesta u školskim bilješkama, a to su tjeskoba, nesigurnost, osjećaj da nisu dovoljno dobri, da ne mogu ispuniti očekivanja

Stručnjaci koji povezuju učenike, učitelje i širu zajednicu u brojnim aktivnostima
Područje kulturne i javne djelatnosti otvara stručnim suradnicima knjižničarima nebrojene mogućnosti za izražavanje kreativnosti, razvoj organizacijskih i komunikacijskih vještina te jačanje suradnje i koordinacije s učenicima, nastavnicima i ostalim sudionicima uključenima u ovu djelatnost. Svaki školski knjižničar, bilo u osnovnoj ili srednjoj školi, ima ključnu ulogu u povezivanju učenika, nastavnika, stručnih suradnika i šire zajednice raznolikim kulturnim aktivnostima. Svojom jedinstvenošću i posebnostima pridonosi prepoznatljivosti i vidljivosti škole, ne samo u lokalnoj i regionalnoj zajednici, već i izvan njezinih okvira…

Zašto se tako promptno može pronaći novac za zaštitare koji bi trebali jamčiti sigurnost u našim školama, a desetljećima nema novca za zapošljavanje psihologa, socijalnih pedagoga, defektologa kako bi se kompletirale stručno razvojne službe u školama koje bi u suradnji s učiteljima i roditeljima mogle učiniti puno više u smislu prevencije bilo kakvih nemilih pojava i za sigurnost učenika i djelatnika nego svi zaštitari, sve elektroničke brave, videonadzori i zidovi podignuti oko škola

Našim najvećim blagom, našom djecom bave se sustavi predškolskog, osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja, resorno ministarstvo i sve prateće agencije, a tu su još Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i brojne druge ustanove, zavodi, centri. Tu su, naravno i roditelji. I sustav je doista zamršen, isprepleten, premrežen pa kad se dogodi bilo kakav problem, oni najzainteresiraniji, neposredno involvirani, često imaju osjećaj da su neshvaćeni, da im nitko ne može ili ne želi pomoći, da njihov problem nikad ne će biti riješen jer su propisi i protokoli prekomplicirani, često u koliziji, pa taj cijeli sustav bude jednostavno prespor i neučinkovit. A sve na štetu djeteta. Pitanje je može li biti jednostavniji, brži i efikasniji u rješavanju kako akutnih tako i kroničnih problema