U školstvo se svi razumiju (jer su išli u školu) i svi imaju nešto za reći. Kurikulumi, nove školske zgrade, sportske dvorane, e-imenici - naslovi su koji iskaču iz medija, a pritom svi zaboravljamo da je sve počelo s dvije najvažnije riječi - učenik i učitelj... Piše Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, Zagreb
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 21 / 31.05.2016

Dobar dio programa bit će posvećen 170. godišnjici rođenja Nikole Tesle, a u svom predavanju za najmlađe znanstvenica Lana Ceraj, ovogodišnja ambasadorica manifestacije, poći će od teških pitanja: kako znamo od čega su zvijezde napravljene ako ih ne možemo dotaknuti, kako otkrivamo planete oko udaljenih sunaca i što znanstvenik radi kada nešto još ne razumije

Od samog osnutka škola je na prostoru zračne luke Pleso i od 2013. godine vodimo bitku za imovinsko-pravno definiranje jer smo na zemljištu koje je pod koncesijom pa smo svojevrsni zarobljenici. Ne možemo dograditi školu iako imamo sve planove ne samo za učionički i prostor radionica i praktikuma nego i za sportsku dvoranu, ali ne možemo ništa graditi dok se imovinsko-pravna zavrzlama ne riješi – ravnatelj Vedran Šarac

Nizozemska lekcija pokazuje da uspjeh ne ovisi samo o jednoj mjeri, već o sustavu koji mladima stalno nudi sljedeći korak

U anonimnom upitniku sudjelovalo je oko 40 % ukupnog broja ravnatelja u srednjoškolskim ustanovama. Pitanja se odnose na motivaciju, procjenu suradnje i dinamike tima te ravnotežu između privatnog i poslovnog života. U dva nastavka u Školskim novinama donosimo odgovore ravnateljica i ravnatelja

TEMA BROJA - Oko 170 čelnika srednjih škola otvoreno o svom poslu
U anonimnom upitniku sudjelovalo je oko 40 % ukupnog broja ravnatelja u srednjoškolskim ustanovama. Pitanja se odnose na motivaciju, procjenu suradnje i dinamike tima te ravnotežu između privatnog i poslovnog života. U dva nastavka u Školskim novinama donosimo odgovore ravnateljica i ravnatelja…

Spoznaja da je ravnatelj po mnogočemu najvažniji i najutjecajniji pojedinac u odgojno-obrazovnoj ustanovi postavila je temelje suvremenog razumijevanja vođenja u školstvu. Danas ravnatelj nije tek administrativni voditelj, nego vizionar i pokretač kulture, razvoja i uspjeha cijele školske zajednice

Istraživanje koje je obuhvatilo šest ključnih dimenzija emocionalne pismenosti ‒ samoregulaciju, prepoznavanje emocija kod drugih, empatiju i socijalnu kreativnost, utjecaj na emocije drugih, emocionalno izražavanje te emocionalnu svjesnost ‒ pokazuje solidan temelj emocionalnih vještina kod učenika, ali i jasno definirana područja koja je potrebno sustavno razvijati pedagoškim intervencijama

Uvijek sam želio da učenici i djelatnici budu zadovoljni i da se ugodno osjećaju u školi. To je nešto najvažnije. Putujući na stručna usavršavanja po svijetu uvijek sam želio nešto od tih stranih iskustava prenijeti i u našu školu pa sam po uzoru na finske škole uredio zbornice da budu kao dnevni boravak, da budu mjesta za druženje, za razgovor o poslu u malo neformalnijem okružju nego što je to klasična školska zbornica ‒ ravnatelj Marin Mihovilović

U povodu Svjetskoga dana knjige i autorskih prava i Dana hrvatske knjige u Hrvatskoj se u srijedu, 23. travnja 2025., četrnaesti put održalo središnje nacionalno događanje posvećeno čitanju – Noć knjige. Ovogodišnja tema manifestacije O životinjama i ljudima bila je posvećena fauni u knjiškim svjetovima

Područje kulturne i javne djelatnosti otvara stručnim suradnicima knjižničarima nebrojene mogućnosti za izražavanje kreativnosti, razvoj organizacijskih i komunikacijskih vještina te jačanje suradnje i koordinacije s učenicima, nastavnicima i ostalim sudionicima uključenima u ovu djelatnost. Svaki školski knjižničar, bilo u osnovnoj ili srednjoj školi, ima ključnu ulogu u povezivanju učenika, nastavnika, stručnih suradnika i šire zajednice raznolikim kulturnim aktivnostima. Svojom jedinstvenošću i posebnostima pridonosi prepoznatljivosti i vidljivosti škole, ne samo u lokalnoj i regionalnoj zajednici, već i izvan njezinih okvira

Ponekad mi se čini da smo glumci s bezbroj uloga: odgajatelj, medijator, psiholog, pedagog, liječnik, rukovoditelj, političar, kućni majstor, odvjetnik, arhitekt, policajac, socijalni radnik, osoba za sigurnost, prijatelj, menadžer, odvjetnik... i da ne nabrajam više, u konačnici i ravnatelj. Nerijetko imamo osjećaj da nas mnogi u svim tim ulogama smatraju statistima, ponekad su nam potrebni iznimni napori da bismo zadovoljili sve u sustavu, a ponajviše učenike, radi kojih smo svi u školama. Roditelji često nisu ni svjesni koliko je njihovo značenje u partnerstvu sa školom u kojemu nekad mogu pomoći, a nekad i odmoći svojoj djeci ‒ rekla je predsjednica HUROŠ-a Antonija Mirosavljević

Mnogi se miješaju u obrazovanje, a vlast najmanje sluša struku
Trebali bismo se svi dobro zamisliti, objektivno i smireno promotriti stvari i shvatiti da odgoj i obrazovanje kao vrlo važnu i ozbiljnu djelatnost ne možemo promatrati kao nogometni zaljubljenici nogomet, praviti se da o njoj svi sve znamo i inzistirati na tome da se glas svih i čuje, a što je još važnije uvaži i posluša pa da nositelji prosvjetne politike sve probleme i dileme, sve promjene, reforme, eksperimente, inovacije rješavaju i donose na temelju stavova i traženja neupućene javnosti umjesto na temelju stručnih i znanstveno utvrđenih činjenica. Uostalom, obrazovanje je puno, puno više od obične igre
Napisao Marijan Šimeg