Živimo u svijetu u kojem je u izobilju informacija sve teže pronaći vjerodostojnu informaciju, u svijetu u kojem smo svakodnevno izloženi brojnim dezinformacijama i manipulacijama i u kojem su mladima sad već gotovo jedini izvor informacija internet i 'influenceri'
U organizaciji Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti i obrazovanja, od 22. do 28. travnja održani su sedmi Dani medijske pismenosti. Ove su godine u fokusu bili razvoj kritičkog razmišljanja, obrazovanje o umjetnoj inteligenciji i medijska pismenost mladih u kontekstu superizborne godine.
Rezultati istraživanja koje je za Agenciju za elektroničke medije i UNICEF provela agencija Ipsos pokazuju koliko je važno omogućiti prilike za obrazovanje i razvoj vještina iz područja medijske pismenosti. Naime, 65 posto ispitanih smatra da medijska pismenost treba biti znatnije uključena u školske kurikulume, 43,6 posto mladih (16 – 25 godina) imalo je priliku učiti o medijima, a jedan je od nalaza i da mlade najviše zabrinjava utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje, internetsko nasilje (primjerice cyberbullying, govor mržnje i neprimjereni komentari) te seksualizirani sadržaji. Najčešći izvori informiranja o aktualnim temama u općoj su populaciji internetski portali i televizija, a kod publike od 16 do 25 godina internetski portali i utjecajne osobe odnosno influenceri.
‒ Kako bi se osiguralo da se svi učenici u Hrvatskoj osnaže za suočavanje s izazovima koje donosi digitalna era, važno je nastaviti s ulaganjem u edukaciju o medijskoj pismenosti. I ove smo godine uputili poziv školama za sudjelovanjem u obilježavanju 7. Dana medijske pismenosti. Uvjeren sam da će aktivnosti koji se provode u sklopu ovogodišnjih Dana medijske pismenosti pridonijeti razvijanju svijesti i kritičkog razmišljanja kod sudionika ‒ rekao je tehnički ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, uz naglasak važnosti daljnje suradnje među stručnjacima i organizacijama koje se bave medijskom pismenošću.
‒ Brojne inicijative Europske komisije pomažu u stvaranju poticajnog digitalnog i medijskog okružja u kojem mladi imaju priliku razvijati svoje kritičko mišljenje, stjecati nove vještine i znanja, učiti i istraživati. I to sve na siguran način. U tom kontekstu izdvajam Uredbu o digitalnim uslugama, s čvrstim pravilima za digitalne platforme u borbi protiv nezakonitog sadržaja, cyberbullying i drugih negativnih pojava u online svijetu. Tu je i poboljšani Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija, koji potpisuju čak 43 velike online platforme ‒ istaknula je voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević.
Bez medijski pismenih građana kao društvo gotovo da nemamo šanse, izjavio je zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović, dodavši:
‒ Znamo da su dobro informirani građani temelj zdrave demokracije. A živimo u svijetu u kojem je u izobilju informacija sve teže pronaći vjerodostojnu informaciju, u svijetu u kojem smo svakodnevno izloženi brojnim dezinformacijama i manipulacijama i u kojem su mladima sad već gotovo jedini izvor informacija internet i influenceri. Stoga je sasvim jasno da su nam više nego ikada – svima, a posebice mladima – potrebna znanja koja omogućuju da se snađemo u mnoštvu informacija kojima smo izloženi. Zato nam treba sposobnost kritičkog razmišljanja i zauzimanja kritičke neovisnosti u odnosu na društvene mreže i sve vrste medija. Da bismo hrvatskim građanima omogućili da steknu ta danas esencijalna znanja, potrebno je snažnije integrirati medijsku pismenost u škole i početi s medijskim obrazovanjem još u vrtićima.
Na konferenciji za medije sudjelovali su i mladi novinari školskog lista „Čarobna frula” OŠ Jure Kaštelana iz Zagreba i njihova mentorica Sanja Miloloža. Učenici su u posljednjem izdanju svog školskog časopisa obradili temu umjetne inteligencije. (R. I.)
25 škola primilo je zahvalnice FER-a za značajan doprinos u pripremi učenika za studij
Odobreni Erasmus+ projekti omogućit će međunarodne mobilnosti i suradnju s partnerima diljem Europe, potaknuti razmjenu znanja i iskustava te pridonijeti razvoju kompetencija sudionika i jačanju kapaciteta organizacija
Uvijek sam smatrao da škola mora biti najljepša zgrada u mjestu, mjesto na kojemu će se događati život, poticati interesi, znatiželja i mislim da smo uspjeli stvoriti školu budućnosti, onakvu školu kakvu su mnogi zamišljali prije petnaestak godina, a mi smo je već tada imali – ravnatelj Zdenko Kobeščak
U svakom broju Školskih novina donosimo prijavljene priče, koje će, s nagrađenima, biti objavljene u elektroničnom zborniku KUP – Kratka učiteljska priča – Dobar, loš, jao
Gimnazija je u svojih 245 godina postojanja iznjedrila generacije intelektualaca, umjetnika, znanstvenika, a prije svega dobrih ljudi – od Josipa Šokčevića, akademik Andrije Štampara, Josipa Runjanina, Josipa Kozarca, Antuna Branka Šimića, Mijata Stojanovića i Ivana Filipovića, akademik Stjepana Matičevića te Izidora Kršnjavoga. Uvijek je bila i ostala prostor slobode misli, izraza i znanja
Plaće učitelja, prilagođene inflaciji, smanjile su se u mnogim europskim zemljama posljednjih godina. Među 22 zemlje i regije, zakonske plaće nastavnika viših razreda osnovnih škola u realnom su smislu pale u njih 10 između 2015. i 2023. godine, a neke su zabilježile i znatan pad, prema izvješću OECD-a „Education at a Glance 2024”
Erasmus+ je najveći program Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport u okviru kojega je hrvatskim korisnicima u 2025. godini na raspolaganju ukupno 49.263.334 eura, što je gotovo pet milijuna eura više u odnosu na 2024. godinu. Projekti se mogu prijavljivati na više natječajnih rokova tijekom 2025. godine
Roditelji imaju ključnu ulogu u osiguravanju sigurnosti, emocionalne stabilnosti i razvoja svog djeteta. Njihova reakcija na okolnosti koje smatraju prijetnjom za svoju djecu prirodna je i očekivana. Međutim, postavlja se pitanje jesu li ti postupci uvijek vođeni isključivo interesom djeteta ili ih dodatno oblikuju strah, utjecaj medija, nedostatak informacija, nedostatak dijaloga i komunikacije između roditelja i škole i vrlo često nepovjerenje u školu i odgojno-obrazovne radnike
Zagreb očekivano ima najveći priljev srednjoškolaca iz drugih mjesta: samo iz Zagrebačke županije u srednje škole Grada Zagreba upisalo se 1569 učenika
Gotovo 30 posto osnovnoškolaca i 13,6 posto srednjoškolaca tvrdi da ih je netko od vršnjaka jako udario ili gurnuo od jednom mjesečno do skoro svakodnevno, a 19,6 posto osnovnoškolaca i 13,6 posto srednjoškolaca kazalo je da ih je netko od vršnjaka dodirivao po tijelu na neugodan način
Kako se nositi sa stresom, kako upravljati ustanovom u kriznim situacijama, kako uključiti roditelje u školu, kako promicati pozitivnu promjenu u školi, kako uvoditi digitalnu transformaciju, cjeloživotno učenje, kako promicati jednakosti i jednake izglede za učenje, kako postići da se škola mijenja, da se sustav mijenja i poboljšava, da se unaprijedi kvaliteta nastave. Sve su to teme i problemi na koje najveći utjecaj ima upravo ravnatelj
Gradovi ističu važnost socijalizacije i uključivanja djece u školsku zajednicu, a upozorava se i na moguće sigurnosne rizike povezane s izoliranim obrazovanjem