U posljednje se vrijeme u školama brzo prenijela vijest o ukidanju zaključivanja ocjena na polugodištu. Dio prosvjetnih radnika pozdravlja takvu ideju, jer ju doživljava kao olakšanje koje se očituje u zaustavljanju onoga, kako oni kažu, bjesomučnog ispitivanja pred polugodište zbog zaključivanja ocjena i izostajanja velikog broja sjednica, od razrednih vijeća do nastavničkog. Ipak se čini da je veći dio onih prosvjetnih radnika koji upozoravaju da bi ukidanje zaključivanja ocjena na polugodištu bilo pogubno za odgojno-obrazovni proces...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br.7 / 21.2.2012.

Evaluacijom je obuhvaćeno 4150 odgovora učenika, 848 nastavnika te 143 ravnatelja i stručnih suradnika, a izvješće je podijeljeno u osam poglavlja

Novo izvješće Eurydicea pokazuje da digitalna opremljenost škola ne jamči i razvijene digitalne kompetencije učenika. U Hrvatskoj je minimalno drugu razinu računalne i informacijske pismenosti dosegnulo tek 53 posto učenika, dok ih je 47 posto ostalo ispod tog

Posebno mi je zadovoljstvo to što su nagrađeni učenici iz dvaju humanističkih područja znanosti s obzirom na to da proučavanje povijesti i jezika rijetko kada dobiva zasluženu pažnju, rekao je maturant Gimnazije Sesvete u Zagrebu

U zagrebačkoj XV. gimnaziji imali su nešto manji pritisak nego inače - na njihovom IB program prijavilo se 33 učenika na kvotu od 40 mjesta. Ipak, za većinu najtraženijih škola, javilo se i po stotinu učenika više nego što je kvota

Ministarstvo je, podsjeća dugogodišnja ravnateljica škole, najavilo da će se mogućnost roditeljskih ispričnica ograničiti na 12 dana godišnje, odnosno dva puta po tri dana u jednom polugodištu, što su ravnatelji dočekali s velikim oduševljenjem. Nažalost, vidimo da je to u potpunosti izostalo čak i u prijedlogu, kaže S. Hitrec

Prije nekih 25 godina kad sam počela raditi u obrazovanju - otprilike kad su se školovali i roditelji današnjih osnovnoškolaca i srednjoškolaca - jedine ispričnice za izostanak pisali su liječnici. Roditelj je mogao opravdati jedan dan u godini, nakon nekog vremena jedan u polugodištu. I svi su se uspijevali uokviriti unutar toga. Zapravo, bilo je puno roditelja koji i nisu koristili mogućnost osobnog opravdavanja. I tako sve do prije desetak godina, točnije do siječnja 2017.

U prošloj školskoj godini učenici su s nastave ukupno izostali 40.198.449 sati, što je nešto manje no lani, ali znatno više no prije desetak godina. Od toga, 39.499.007 sati je opravdano, a 699.441 neopravdano, što je dvostruko više no školske godine 2013./14., kada je u školama bilo 1.423,891 neopravdan sat

Osam godina apsurda: roditelji preuzeli ulogu liječnika
Prema važećem Pravilniku o kriterijima za izricanje pedagoških mjera roditelji mogu opravdavati do tri dana izostanka u nedogled pa je teorijski moguće da učenik na nastavi provede samo 44 umjesto 175 radnih dana. Naravno, to se još nije dogodilo, ali ima učenika koji skupe i do 300 sati roditeljskih opravdanih izostanaka, što je pedeset radnih dana. Može li takav učenik usvojiti znanja, vještine i kompetencije u svim nastavnim predmetima i može li deficite nadoknaditi u dvotjednim instrukcijama? Može li biti objektivno vrjednovan i ocijenjen? Teško i nemoguće! Zbog toga ravnatelji predlažu hitnu izmjenu Pravilnika tako da se roditeljima ograniči opravdavanje izostanaka na najviše 12 dana u nastavnoj godini. Za drastične situacije predlažu da se uvede obveza polaganja predmetnog ispita…

Konfliktni odnosi u obitelji najveći su izvor nejednakih prilika u obrazovanju učenika
Provedena je serija istraživanja o nejednakostima od rane i predškolske do odrasle dobi, među ostalim koja pokazuju kako je podrška stručnih suradnika u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te razrednoj nastavi veća u razvijenijim regijama Hrvatske, a manja u slabije razvijenim regijama (Središnja Hrvatska i Slavonija). Najviše iskustva u individualiziranim oblicima podrške djeci imaju učitelji razredne nastave u dobi od 40 i više godina s radnim stažem od šest i više godina, a najmanje mlađi učitelji s manje radnog iskustva

Pitanje je koliko povratne informacije kao i one iz svih drugih istraživanja mogu biti korisne prosvjetnoj politici, prosvjetnoj vlasti, pripadajućim agencijama da na temelju njih redefiniraju i stručno usavršavanje učitelja, i formalno obrazovanje u kojemu će biti puno više dokimologije, i kurikulume pojedinih predmeta, metode poučavanja, praćenja i vrjednovanja postignuća učenika

Sa 17 posto, ova je zemlja iznad prosjeka Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), koji iznosi 15 posto. Među zemljama EU-a, Češka (31 %), Italija (24 %) i Rumunjska (22 %) imaju veće postotke, dok je Grčka u sličnoj situaciji kao Španjolska. Na drugom su kraju ljestvice Švedska, Norveška i Njemačka, gdje je postotak neaktivnih ljudi ispod 10 posto
