Vijest o skorom uvođenju zabrane mobitela u školama, kao i ona o reduciranju broja roditeljskih ispričnica za učenička izostajanja s nastave, objavljena je u istome danu kada i najnoviji podaci broju izostanaka i općem uspjehu učenika u prošloj školskoj godini. Upravo podatak po kojima je prosječan broj opravdanih izostanaka po učeniku u 12 godina udvostručen, najbolje opravdava razloge zbog čega je plan s reduciranim brojem roditeljskih ispričnica rješenje koje je trebalo primijeniti i ranije. Naime, podaci iz Školskog e-Rudnika pokazuju kako je od školske godine 2013./14. do sada broj neopravdanih izostanaka po učeniku smanjen za nevjerojatnih 51 posto. Hrvatski školarac u prosjeku tako danas ima 89,82 izostanaka, od kojih je 88 opravdanih.

U prošloj školskoj godini, pokazuju novoobjavljeni podaci, učenici su s nastave ukupno izostali 40.198.449 sati, što je nešto manje no lani, ali znatno više no prije desetak godina. Od toga, 39.499.007 sati je opravdano, a 699.441 neopravdno, što je dvostruko više no školske godine 2013./14., kada je u školama bilo 1.423,891 neopravdan sat.

U istom periodu opći uspjeh učenika osnovnih i srednjih škola porastao je sa 4,14 na 4,30, a udio odlikaša povećao se s 40 posto na 47,15 posto, što znači da 208.781 učenik u državi prolazi s odličnim uspjehom. Broj učenika s ocjenom nedovoljan pao je s 1,11 posto na 0,81 posto (ukupno 3609 učenika). Prosjek 5.0 nije se značajno mijenjao unazad desetljeća pa danas iznosi 16,36 posto. „Petnulaša“ u državi imamo, dakle, ukupno 72.581.

Ljestvica s brojem učenika koji uspiju proći s odličnim uspjehom, a među njima su i superodlikaši, kreće se od 85 posto koliko je odličnih u prvome razredu osnovne škole do 18 posto koliko ih je u prvome razredu srednje škole (u četvrtom srednje je 35 odličnih učenika). 

Prosječan opći uspjeh učenika u 12 je godina porastao za 5,22 posto, a rast od sedam i više posto imaju Požeško-slavonska županija i Virovitičko-podravska, a slijede ih Brodsko-posavska, Karlovačka, Osječko-baranjska i Sisačko-moslavačka županija. Najslabiji rast općeg uspjeha učenika imaju Istarska (3,47 posto), Splitsko-dalmatinska (3,45 posto) i Međimurska županija, gdje je u spomenutom razdoblju opći uspjeh rastao ispod tri posto. 

Udjelom odlikaša prednjači Grad Zagreb s 55,36 posto učenika (njih 54.390), dok je onih s ocjenom nedovoljan 0,65 posto. Slijedi Zagrebačka županija s 52,09 posto odličnih i 0,39 posto s ocjenom nedovoljan, Varaždinska s 48,58 posto odličnih i 1,74 posto negativno ocjenjenih, a četvrta je Primorsko-goranska županija s 1,04 posto nedovoljnih i 46,86 posto odličnih. Na petom mjestu je Dubrovačko-neretvanska s 46,26 posto učenika s ocjenom odličan i 0,49 posto s ocjenom nedovoljan. 

Najmanji udio odlikaša imaju Bjelovarsko-bilogorska županija (40,51 posto), Šibensko-kninska (39,56) posto te Brodsko-posavska županija sa sličnim postocima. 

Pojedine sredine odskaču pa tako, primjerice, Stupnik ima 74 posto odlikaša, Pušća 67 posto, Barban 66 koliko i Kraljevica, dok s druge stane spektra vidimo Nedelišće s čak 7,40 posto učenika s nedovoljnim uspjehom, Orehovicu sa šest posto, koliko i Dežanovac ili Podturen. U obzir su uzete općine s više od stotinu učenika.

Podaci pokazuju i slabašan udio učenika koji su upućeni na polaganje razrednih ispita. Na njima je završilo 716 učenika, odnosno tek 0,16 posto. Najviše ih je u Zadarskoj županiji (0,36 posto), potom Splitsko-dalmatinskoj (0,30 posto) i Istarskoj županiji. Najmanje učenika na razrednim ispitima je u Ličko-senjskoj, Varaždinskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, gdje ih je tek 0,02 posto. U Zagrebu je na razrednom ispitu bilo 137 učenika, odnosno 0,14 posto.

Kada je riječ o pedagoškim mjerama, broj pohvala od 2013./14. do školske godine 2024./25. povećan je za gotovo 20 posto, dok je broj kaznenih mjera manji za nevjerojatnih 48 posto. Od ukupno 171.208 mjera, njih oko 132 tisuće odnose se na pohvale, a 39 tisuća na kaznene mjere koje su u prosjeku zahvatile nešto ispod devet posto učenika.