Škola ne mora imati odgovor na svaku promjenu koja dolazi. Dio odgovora je na zajednici i drugim dionicima
Na početku nove nastavne godine oglasio se Forum za slobodu odgoja (FSO), čije priopćenje prenosimo u cijelosti:
Početak nastavne godine prilika je da iznova razmislimo kakvom školom želimo biti.
Školu često opisujemo kao mjesto koje djecu i mlade priprema za život. No njihov život ne počinje nakon škole — škola jest život. Ono što učenici danas proživljavaju u učionici — odnosi koje grade, način na koji uče misliti, razgovarati, poštivati druge, surađivati i preuzimati odgovornost — oblikuje kako će razumjeti sebe, druge i svijet oko sebe.
Zato je važno da škola razumije vrijeme u kojem djeluje i da podrži učenike u razumijevanju promjena koje ih se izravno tiču te u nošenju s neizvjesnostima koje to vrijeme donosi.
Jedan od najjasnijih primjera toga upravo su izazovi s kojima se susrećemo izvan školskih zidova. Ekstremni vremenski uvjeti, ljetne vrućine te rasprave o okolišu i otpadu nisu više samo teme iz udžbenika, već su stvarne brige s kojima učenici sjedaju u školske klupe.
Ljeto koje se bliži kraju ponovno je bilo obilježeno rekordno visokim temperaturama i vremenskim nepogodama u Hrvatskoj, Europi i svijetu, što su mnogi učenici iskusili izravno ili neizravno. Jednako tako, rasprave o upravljanju otpadom snažno odjekuju među mladima. Prirodno je da se pitaju što sve to znači za njihovu sigurnost i budućnost.
Škola ne mora imati odgovor na svaku promjenu koja dolazi. Dio odgovora je na zajednici i drugim dionicima.
Škola, međutim, treba prepoznati što te promjene, koje nadilaze okvire pojedinog predmeta, znače za njezine učenike i jasno promišljati vlastitu ulogu, vodeći se njihovom dobrobiti i ciljevima odgoja i obrazovanja. To znači da škola otvara prostor i vrijeme učenicima da izraze svoje mišljenje i da djeluju za dobrobit svoje zajednice. Kad se o problemima ili strahovima ne govori, oni ne nestaju, oni dobivaju potencijal pretvoriti se u tjeskobu i povlačenje te značajno utjecati na mentalno zdravlje i dobrobit učenika i ostalih uključenih u odgoj i obrazovanje.
Kao odgojno-obrazovni stručnjaci trebamo podržavati pozitivne vrijednosti i razvijati kod učenika povezanost s prirodom te poticati razmišljanje o životu u okviru ograničenja koja pred nas postavlja planet na kojem živimo. Jednako je važno osposobiti mlade da saslušaju druge i zajedno traže održivija rješenja za probleme današnjice.
Pitanje „Kakva škola želimo biti?” nema jedan odgovor. Svaka će ga škola oblikovati s obzirom na svoje učenike, svoju zajednicu i ono što želi postići. Neka nova nastavna godina bude trenutak u kojem se tom pitanju iznova vraćamo — kroz odluke koje donosimo, praksu koju razvijamo i obrazovanje koje zajedno gradimo.
Forum za slobodu odgoja i ove je godine uz škole kao partner u tom nastojanju, spreman podržati svaki korak prema pozitivnoj, uključivoj i demokratskoj obrazovnoj zajednici.
Svim učenicima, učiteljicama, nastavnicima, stručnim suradnicama, ravnateljima te svim odgojno-obrazovnim radnicama i radnicima želimo uspješnu novu nastavnu godinu, poručili su iz Foruma za slobodu odgoja.
Dragi prosvjetni djelatnici, pružite djeci najbolje od sebe jer su plodovi vašega rada izravan doprinos boljoj budućnosti svih nas, stoji u poruci ministra Fuchsa
Izvjesno je da će nastava u svim županijama početi prema planu, 7. rujna, iako prema Odluci o početku i završetku nastavne godine postoje i iznimke
Sustavna integracija medijacije i nenasilne komunikacije u školski život može pomoći u izgradnji zajednica u kojima se sukobi ne potiskuju i ne rješavaju isključivo pedagoškim mjerama, nego se koriste kao prilika za razgovor, razumijevanje, odgovornost i rast
Da se klimatska i društvena pravda mogu unijeti i u redovnu nastavu, potvrdile su predstavnice Obrtničke škole za osobne usluge Zagreb i Tehničke škole Bjelovar, koje su podijelile iskustva iz provedbe Ecoality radionica u razredu i školskoj zajednici
Posjetima muzejima, galerijama, kulturnim spomenicima, prirodnim rezervatima i drugim važnim lokacijama djeca mogu bolje razumjeti gradivo koje je u samoj učionici počesto vrlo apstraktno. Takva nova iskustva učenici nisu mogli dobiti ni u učionici, a ni iz literature
Kako odgovoriti na izazove koje se postavljaju pred današnjega učitelja, kako zadovoljiti potrebe društva, učenika, roditelja i svoje osobne, pitanja su koja odgovoran učitelj često postavlja. Uspjeh odgojno-obrazovnoga rada ovisi o kakvoći funkcioniranja osnovnih sastavnica „trokuta” učenik ‒ roditelj ‒ učitelj
Kad djeca postanu aktivni kreatori interaktivnih sadržaja, takvim načinom rada razvijaju sve kompetencije 21. stoljeća. U radu su kreativni, pomažu jedni drugima, znaju pronaći informacije na internetu i pristupaju im kritički i odgovorno. Učiteljeva je zadaća u tome da ih usmjerava kako ne bi upali u zamke interneta i umjetne inteligencije te da ih uči odgovornosti prema sebi i svom radu
Što je uopće umjetna inteligencija, koliko je učinkovitija od čovjeka i, s obzirom na njezine sposobnosti, hoće li nas doista jednog dana u potpunosti zamijeniti?
Škole su ključna mjesta za prevenciju vršnjačkog nasilja, no potrebna im je daleko snažnija podrška drugih institucija i sustavnije ulaganje u kompetencije odgojno-obrazovnih radnika
Obilježavanjem 180. obljetnice Muzej ne slavi samo svoju prošlost, već i kontinuitet znanja, stručnosti i javne uloge koju ima u suvremenom društvu
Sva bi djeca trebala imati iste uvjete, a teret se ne može prebacivati na roditelje. Lokalna rješenja opet generiraju nejednakost. Država bi morala osigurati sredstva za srednjoškolce – kaže prof. Antonija Petričušić
Predstava je predviđena za starije od 12 godina, gledaju je i osnovci i srednjoškolci; sve se predstave rasprodaju, a promoviraju je profesorice – usmenom predajom