Na konferenciji školske medijacije „Možemo to riješiti: sveobuhvatni pristup prevenciji nasilja u školi” Forum za slobodu odgoja okupio je početkom srpnja više od 80 nastavnika, učitelja, stručnih suradnika, ravnatelja te stručnjaka i ključnih dionika iz više od 50 škola i relevantnih institucija. Cilj skupa bio je razmjena praksi, iskustava i izazova u području prevencije nasilja u školama.
Marina Brkić, voditeljica programa „Možemo to riješiti”, navela je nalaze istraživanja Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta koji upućuju na ozbiljnost problema nasilja u školama: više od 40 posto učenika osnovnih škola u Zagrebu doživljava ismijavanje, ogovaranje i vrijeđanje, dok je 51,6 posto učenika doživjelo nasilje putem interneta ili poruka, 28 posto učenika je fizički napadnuto od vršnjaka, a 19,6 posto je doživjelo neprimjereno dodirivanje.
U projektu „Možemo to riješiti” koji je podržalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih istraživanje je pokazalo kako su učiteljice i učitelji iz 20 škola u kojima je program proveden ove godine svjesni važnosti prevencije putem rada na socioemocionalnim vještinama, no smatraju da su im potrebni znanja, vještine i konkretni alati za prijenos tih vještina na učenike.
U panel-raspravi „Prevencija nasilja u školi: što funkcionira, a što ne?” sudjelovalo je šest stručnjakinja iz relevantnih institucija i organizacija, a raspravu je moderirala Eli Pijaca Plavšić.
Ana Munivrana, izvršna direktorica Foruma za slobodu odgoja, istaknula je kako je važno istražiti i razumjeti što se događa s djecom i mladima prije nego što postanu nasilni, pri čemu je posebno važna edukacija i ulaganje u kompetencije odgojno-obrazovnog osoblja, za što je nužna podrška politike i šire zajednice. Sanja Vladović, savjetnica pravobraniteljice za djecu, istaknula je vrijednost programa medijacije u školama jer uči djecu empatiji i kvalitetnoj komunikaciji.
Mira Križanović, viša savjetnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, najavila je za srpanj raspisivanje javnog poziva Ministarstva za financiranje preventivnih programa škola te je najavila program „Abeceda prevencije” koji bi trebao uskoro biti predstavljen školama.
Iva Milardović Štimac iz Ureda za obrazovanje, sport i mlade Grada Zagreba istaknula je važnost brige o osobnoj dobrobiti učiteljica i učitelja: „Važno je da netko tko radi s djecom i mladima i sam ima priliku za kontinuirani razvoj te da razumije nove generacije djece i mladih i specifične probleme s kojima se oni susreću.”
Marija Roth Jelisavčić, školska psihologinja, održala je stručno predavanje „Prevencija nasilja u doba usamljene generacije”, s fokusom na temu uronjenosti mladih u digitalni svijet što im stvara dodatan teret, a istodobno se sve teže snalaze u odnosima.
U raspravi su istaknuti izazovi u školama i nužnost podrške učiteljima. Od škola se često očekuje da riješe probleme koji su rezultat nedostatka podrške drugih društvenih sustava – socijalne skrbi, mentalnog zdravlja i brige o djeci, naročito djeci iz skupina u nepovoljnom položaju. Učiteljice i učitelji svakodnevno su s djecom i prvi su na liniji prepoznavanja i reagiranja na nasilje te suočeni s visokim očekivanjima ‒ od prepoznavanja sukoba i nasilja, do održavanja nastave i komunikacije s roditeljima, često bez dovoljne podrške i alata.
Zaključak je jednoglasan: škole su ključna mjesta za prevenciju vršnjačkog nasilja, no potrebna im je daleko snažnija podrška drugih institucija i sustavnije ulaganje u kompetencije odgojno-obrazovnih radnika.
R. I.