Život vraćen prostoru kamene baštine

Arheološki muzej u Zagrebu ove godine obilježava 180 godina postojanja, čime se ubraja među najstarije muzejske institucije u Hrvatskoj i šire. Osnovan 1846. godine kao dio Narodnog muzeja, Arheološki muzej od samih je početaka bio središnje mjesto prikupljanja, čuvanja i istraživanja arheološke baštine, ali i aktivan sudionik kulturnoga i javnoga života grada Zagreba.

O važnosti osnivanja muzeja već se u 19. stoljeću pisalo s velikim zanosom. Ljudevit Farkaš Vukotinović tada je zapisao da će Narodni muzej biti „spomenik golem, trajući u daleku budućnost” ‒ misao koja se, 180 godina kasnije, pokazala iznimno proročanskom.

Tijekom gotovo dva stoljeća djelovanja Muzej je izrastao u nacionalnu instituciju s iznimno vrijednim zbirkama koje obuhvaćaju razdoblja od pretpovijesti do kasnog srednjeg vijeka, kao i jednu od najvažnijih numizmatičkih zbirki u ovom dijelu Europe. Istodobno, povijest Arheološkog muzeja u Zagrebu neraskidivo je povezana s razvojem hrvatske arheologije, muzeologije i znanstvenog rada.

U povodu ove velike obljetnice, Arheološki muzej u Zagrebu najavljuje projekt „Predah u Lapidariju”, koji će se održavati tijekom proljeća i ljeta 2026. godine. Riječ je o zelenoj, tihoj i nenametljivoj gesti zahvalnosti građanima, u sklopu koje se Lapidarij muzeja privremeno pretvara u otvorenu urbanu oazu – mjesto predaha, sjedenja, čitanja i boravka u hladu, u samom srcu Zagreba.

Inspiriran antičkim konceptom viridariuma – vrta za promišljanje i mir – projekt vraća život prostoru kamene baštine, ali bez komercijalnih sadržaja. „Predah u Lapidariju” ne poziva na konzumaciju, već na usporavanje, boravak i tišinu.

Obilježavanjem 180. obljetnice Muzej ne slavi samo svoju prošlost, već i kontinuitet znanja, stručnosti i javne uloge koju ima u suvremenom društvu. Jubilej je prilika za podsjećanje na dugu tradiciju, ali i za promišljanje buduće uloge muzeja kao otvorenog, dostupnog i živog prostora kulture. (ri)