U organizaciji Foruma za slobodu odgoja održana je VIII. konferencija školske medijacije „Možemo to riješiti: Osnaživanje škola za kulturu dijaloga i razvoj empatije u suvremenom okruženju”, koja je okupila više od 70 stručnjakinja i stručnjaka, nastavnica i nastavnika, školskih medijatorica i medijatora te stručnih suradnica i suradnika iz škola diljem Hrvatske.

U vremenu u kojem škole sve češće traže načine kako odgovoriti na sukobe, nasilje i izazove komunikacije među djecom i mladima, konferencija je istaknula školsku medijaciju kao važan alat za izgradnju sigurnijih, uključivijih i podržavajućih školskih zajednica.

Djeca se svakodnevno susreću s nesporazumima i sukobima, a škola je, uz obitelj, važno mjesto na kojem mogu učiti kako ih rješavati bez nasilja, isključivanja ili šutnje. Upravo zato školska medijacija nije samo metoda rješavanja sukoba, već i filozofija kojom se mijenja kultura škole prema svakodnevnom njegovanju empatije, odgovornosti, povjerenja, poštivanja različitosti te stvaranja sigurnijeg i inkluzivnog školskog okruženja.

Konferenciju je otvorila programska direktorica Foruma za slobodu odgoja Jelena Perak koja je istaknula važnost razvoja kulture dijaloga u školama: 

- Škole nisu samo mjesta učenja činjenica i stjecanja znanja, nego i mjesta u kojima djeca i mladi uče kako živjeti zajedno, kako razumjeti jedni druge te kako sukobe rješavati na način koji gradi odnose, povjerenje i zajedništvo. Upravo zato školska medijacija ima važnu ulogu u razvoju empatije, poštivanja različitosti i konstruktivnog rješavanja sukoba, rekla je Perak. 

Ella Selak Bagarić, zamjenica pravobraniteljice za djecu, istaknula je kako sam naslov konferencije pogađa srž onoga što je odgojno-obrazovnom sustavu, ali i cijelom društvu, izrazito potrebno. Ured pravobraniteljice za djecu medijaciju snažno promiče i zagovara, navela je.

Marijana Gojčeta, načelnica Sektora za darovite i djecu s teškoćama te informacijsku potporu sustavu odgoja i obrazovanja pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, naglasila je kako tema medijacije ima veliku važnost za hrvatski odgojno-obrazovni sustav. 

- Prevencija nasilja nije odgovornost pojedinca ili jedne institucije; ona zahtijeva snažno partnerstvo škole, stručnjaka, lokalne zajednice i cijelog društva, rekla je.

Vlatka Kovač, viša savjetnica za ravnatelje u osnovnim školama iz Agencije za odgoj i obrazovanje, podsjetila je na ulogu prosvjetnih radnika u promicanju kulture dijaloga. 

- U školama se ne odgajaju samo uspješni učenici, već i odgovorni, osjetljivi i aktivni građani, dodala je. 

Marina Brkić, voditeljica programa Medijacija u Forumu za slobodu odgoja, u nastavku je naglasila važnost sustavne podrške školama u razvoju medijacijskih vještina, nenasilne komunikacije i kulture dijaloga. Rezultati programa medijacije „Možemo to riješiti” u školskoj godini 2025./2026. pokazuju veliku potrebu na terenu: u aktivnostima je sudjelovalo 45 osnovnih i 23 srednje škole te 9 drugih ustanova (poput vrtića, domova i centara) iz 11 županija, educirano je više od 200 odgojno-obrazovnih radnika te je obuhvaćeno više od 500 učenika koji su razvijali vještine medijacije, nenasilne komunikacije i konstruktivnog rješavanja sukoba. 

U stručnom dijelu programa, Sanja Brajković iz Mreže centara za obrazovne politike, te stručnjakinja u području kvalitete odgojno-obrazovnog sustava, naglasila je važnost pravednosti i sagledavanja šireg konteksta svakog sukoba. 

- Medijacija sukoba u školi moćan je alat za izgradnju pravednih odnosa – ali tek kada uz tehniku uključuje i osvještavanje društvenih pozicija onih koji sjede za stolom. Sukob nije samo incident – on nosi biografije, i medijacija koja se zasniva na pravednosti to prepoznaje: pita tko su djeca koja ulaze u sobu, koja iskustva nose i kako to utječe na ravnopravnost samog procesa, naglasila je.

O važnosti svakodnevnog razgovora, nenasilne komunikacije i prevencije govorila je Sanjica Ćaćić Hećimović iz Centra za nenasilnu komunikaciju Hrvatska, stručnjakinja za nenasilnu komunikaciju i podršku obitelji i roditeljstvu: 

- Prevencija nasilja ne počinje kada dođe do sukoba već puno ranije. Važan je način na koji svakodnevno razgovaramo jedni s drugima. Nenasilna komunikacija školama nudi konkretne alate za razvoj empatije, odgovornosti i kulture dijaloga, što su temelji sigurnog i poticajnog okruženja za učenje, rekla je.

Na konferenciji su predstavljeni i primjeri dobre prakse iz osnovnih i srednjih škola. Helena Šikić (OŠ Petra Zrinskog, Zagreb) predstavila je rad „Malih medijatora“, dok su Tanja Jakovac i Viktoria Samsa (OŠ Ivana Gorana Kovačića, Vrbovsko) podijelile iskustvo obuke vršnjačkih medijatora i provođenje programa „Mirotvornih kutića“ za najmlađe. Svoja iskustva rada sa srednjoškolcima podijelile su i Dijana Frković Šprem, Katarina Janković i Zaga Šćepanović (Tehnička škola za računalstvo i mrežne djelatnosti), prikazavši radionice o komunikaciji i rješavanju sukoba u srednjoškolskom, strukovnom kontekstu.

Zaključak konferencije jest da medijacija i nenasilna komunikacija nisu dodatne aktivnosti, nego važan dio škole koja želi biti sigurno, pravedno i poticajno mjesto za svako dijete. Sustavna integracija medijacije i nenasilne komunikacije u školski život može pomoći u izgradnji zajednica u kojima se sukobi ne potiskuju i ne rješavaju isključivo pedagoškim mjerama, nego se koriste kao prilika za razgovor, razumijevanje, odgovornost i rast.