Francuski učitelji najmanje se koriste AI-em, Albanci prednjače

Zemlje zapadne Europe bilježe nižu razinu upotrebe umjetne inteligencije među učiteljima u usporedbi sa zapadnim Balkanom i istočnom Europom Umjetna inteligencija (AI) postaje dio svakodnevice. Alati i mogućnosti koje nude velike tvrtke u tom području naglo su porasli posljednjih godina pa ni obrazovanje nije iznimka. Nadležna tijela, učitelji i znanstvenici otkrivaju da učenici upotrebljavaju alate poput ChatGPT-ja za pisanje zadaća, uključujući eseje. Istodobno, AI nudi vrijednu podršku i nastavnicima. Koliko opsežno učitelji upotrebljavaju umjetnu inteligenciju diljem Europe? Koje zemlje prednjače? I za što se učitelji najviše oslanjaju na AI? Bez regionalnog obrasca Prema Međunarodnom istraživanju poučavanja i učenja (TALIS) Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), upotreba umjetne inteligencije među učiteljima znatno se razlikuje diljem Europe u prošloj godini. Među 32 zemlje, udio učitelja u nižem srednjem obrazovanju koji se koriste AI-jem kreće se od 13,5 posto u Francuskoj do 52,3 posto u Albaniji (2024.). Prosjek u Europskoj uniji (EU-22) iznosi 32 posto, dok je u OECD-u (27 zemalja) 36 posto. U istraživanju se uporaba umjetne inteligencije odnosi na izradu predviđanja, davanje prijedloga za donošenje odluka ili generiranje teksta. Obuhvaća upotrebu AI-ja u nastavi ili za olakšavanje učenja učenika tijekom 12 mjeseci prije provedbe ankete. Ne uočavaju se jasni snažni regionalni obrasci, iako općenito zemlje zapadne Europe bilježe nižu razinu upotrebe AI-ja među učiteljima u usporedbi sa zapadnim Balkanom i istočnom Europom. Osim Albanije, udio učitelja koji su barem jednom upotrijebili AI dosegnuo je dvije petine ili više u još osam zemalja odnosno gospodarstava. Njihovi udjeli, izraženi u postotcima, iznosili su: Malta (46), Češka (45,8), Rumunjska (45,8), Poljska (45,1), Kosovo (43,1), Sjeverna Makedonija (42,2), Norveška (39,7) i flamanska regija Belgije (39,5). Zemlje u kojima se AI u školama koristio najmanje, osim Francuske, bile su Bugarska (22,1), Mađarska (23,1), frankofonska regija Belgije (23,1), Turska (23,8), Italija (25,4), Finska (26,9), Crna Gora (28,3) i Slovačka (29,4). Hrvatska se, s 32,5 posto učitelja smjestila odmah iznad europskog prosjeka, koji iznosi 31,6. Zašto razlike? Glasnogovornik Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) istaknuo je da su vlade zauzele različite političke stavove prema umjetnoj inteligenciji u obrazovanju, što može utjecati na razinu osviještenosti učitelja i njihovu uporabu AI-ja u Europi. ‒ Neke su zemlje bile proaktivnije u razvoju nacionalnih strategija za AI, koje uključuju i obrazovni sektor, dok su druge zauzele oprezniji stav prema uporabi generativne umjetne inteligencije u učionicama, uz stroža pravila, ovisno o dobi učenika ‒ rekao je UNESCO-ov glasnogovornik. Ruochen Li, viši voditelj projekata pri OECD-u, naveo je da infrastruktura, tehnološka ograničenja poput vatrozida, društveni stavovi prema uporabi tehnologije u školama te