Roditelji često ni sami nisu sigurni postupaju li dobro u odgojnom smislu pa traže pomoć, a naš je posao da im osvijestimo što je njihova uloga, a što uloga škole u tom procesu ‒ pedagoginja Sanja Dubić
Ogulin, rodni grad Ivane Brlić-Mažuranić, oduvijek je bio administrativno, gospodarsko pa i obrazovno središte svoga kraja. Već u drugoj polovini 19. stoljeća djelovala je, danas bi se reklo, osnovna škola, a kako su činovničke i trgovačke obitelji željele svoju djecu školovati u mjestu stanovanja, odlukom bana Matka Laginje osnovana je i Gimnazija koja je započela s radom 13. listopada 1919. godine. Prvi ravnatelj bio je profesor Luka Golub, a nastava je počela s 290 učenika te osam učitelja. Četiri godine kasnije škola je imala 11 odjeljenja i 414 učenika, a te se godine prvi put polagala i velika matura u Ogulinu. U prvim godinama rada gimnazija nije imala dovoljno nastavnika pa su odjeljenja imala i do sto učenika, a mnogi su ponavljali razred i ispisivali se u tijeku školske godine.
Između dva svjetska rata u Gimnaziji su djelovali zajednica doma i škole, Crveni križ, tamburaški orkestar, sokolska društva, podružnica ferijalnog saveza, Jadranska straža. Radi zdravstvene zaštite svih učenika osnovan je fond za besplatnu zdravstvenu zaštitu, a kasnije i školska poliklinika. Od školske godine 1956./1957. uvedeno je obvezno osmogodišnje školovanje pa je gimnazija od tada imala samo četiri viša razreda.
Godine 1961. Gimnazija se, sa Srednjom ekonomskom školom osnovanom 1960. godine, uselila u novu zgradu u kojoj je i danas, ali je tek dvije godine kasnije dobila vlastiti prostor, preseljenjem Srednje ekonomske škole u drugu zgradu. Odlukom vlasti o reformi školstva i ukidanju gimnazija 1976. godine u Srednjoškolski centar Ogulin udružile su se tri ogulinske srednje škole: Centar za odgoj i usmjereno obrazovanje F. Pavičić, Srednja ekonomska škola i Gimnazija. Gimnazije su vraćene u rujnu 1990. godine. Obnovljena je opća i matematičko-informatička gimnazija s tri upisana prva razreda. Škola je 1992. godine dobila ime Srednjoškolski centar Ogulin, 1993. prerasla u Srednju školu Ogulin koja je 1996. godine podijeljena na Gimnaziju i Obrtničko-tehničku školu. Od 2000. godine škola nosi ime Gimnazija Bernardina Frankopana, a od 2019. Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana.
Tridesetak projekata
Danas je to mješovita srednja škola koja učenicima nudi programe opće i jezične gimnazije, četverogodišnje strukovne programe ekonomista, hotelijersko-turističkog tehničara i web dizajnera te trogodišnji program za prodavača. Školsku zgradu čini kompleks zgrada različite starosti, ali su ipak jedna povezana cjelina od oko 3000 četvornih metara. Ukupna površina i broj učionica nakon posljednje dogradnje u potpunosti zadovoljavaju prostorne potrebe za optimalan rad u jednoj smjeni. Nastava je kabinetska, a kabineti za pojedine predmete odlično su opremljeni. Škola ima školsku knjižnicu te sportsku dvoranu. CARNET je u školi opremio Regionalni obrazovni centar s modernom opremom namijenjen edukacijama te nastavnim procesima i aktivnostima.
‒ Program web dizajnera je najsvježiji i s njim smo krenuli prije dvije godine. U školi se obrazuju i učenici za zanimanje medicinska sestra/tehničar opće njege. Riječ je o učenicima Medicinske škole Karlovac, ali na izdvojenoj lokaciji u Ogulinu tako da s medicinarima imamo sveukupno 263 učenika, a od toga je 197 naših ‒ objašnjava ravnatelj Dario Kostelić te nastavlja:
‒ Trenutačno se u školi provodi više od 30 projekata, među kojima svakako treba istaknuti Erasmus+ i eTwinning projekte. Škola je dio UNESCO ASPNet mreže, ima titulu eTwinning škole, Škole ambasadora Europskog parlamenta, dobitnica je Nagrade Stjepan Cipek kao i Škola prijatelj znanosti. Svi projekti su usmjereni na širenje horizonta naših učenika, na njihov doprinos prepoznatljivosti škole, ali i na doprinos našoj lokalnoj sredini. Naravno, želimo učenicima ponuditi što više, putem dodatnih aktivnosti omogućiti im da stječu nove vještine, kompetencije, da se usavršavaju, putuju, da upoznaju druge zemlje, kulture, običaje pa su nedavno putovali u Tursku, Bugarsku, Italiju i Španjolsku.
Bez obzira na činjenicu da imamo relativno malo učenika, u školi imamo široku lepezu izvannastavnih aktivnosti koje nudimo učenicima pa tako imao dramsku i novinarsku skupinu i moramo se pohvaliti da naši novinari već više godina pišu za prestižne njemačke novine Frankfurter Allgemeine Zeitung. Imamo učeničku zadrugu u kojoj učenici izrađuju razne ukrasne predmete pa na školskim sajmovima prodaju svoje proizvode i ostvaruju prihode te vježbaju različite elemente poduzetništva. U zadruzi sudjeluju učenici iz svih smjerova, a ne samo ekonomisti. Imamo više sportskih skupina, likovnu grupu u kojoj se učenici mogu umjetnički izraziti, razvijati svoju kreativnost, zatim fotografski klub. Nastojimo razvijati i suradnju s drugim školama pa smo ostvarili job shadowing sa školom u Španjolskoj, a više godina razmjenjivali smo posjete sa školom u Njemačkoj, međutim ta je suradnja prekinuta u vrijeme pandemije koronavirusa. Redovito učenike vodimo na Interliber, ali taj je dan i terenska nastava pa osim posjeta sajmu knjiga obiđemo i neki od zagrebačkih muzeja ili pogledamo kazališnu predstavu, jer nama je to posve normalno da tako radimo.
Mali razredi
Učenici nam nisu samo broj. Manje ih je nego u velikim gradskim školama i mi smo svi velika obitelj, svi se međusobno poznajemo, znamo i obiteljsku situaciju svakog učenika i mnoge druge podatke koji su nam važni za što kvalitetniji rad. Razredni odjeli relativno su mali budući da smo u brdsko-planinskom području pa nam je dopušteno formiranje manjih razrednih odjela i naši razredi imaju petnaestak učenika pa se svakog učenika može dobro upoznati i prepoznati sklonosti ili probleme te onda i pravodobno reagirati. Ljepše je i ugodnije raditi, atmosfera je bolja, prisnija, sve se stiže, uvijek ima vremena i za ponavljanje i za provjeru znanja, ali i za ispravljanje mogućih slabijih ocjena.
Nastojimo biti inkluzivna škola u kojoj djelatnici, učenici, roditelji i članovi zajednice surađuju kako bi pomogli svakom učeniku da ostvari svoj puni potencijal u okruženju gdje se svi osjećaju dobrodošlo, poštovano i cijenjeno te razvijaju kompetencije koje pridonose socijalnoj koheziji i razvoju inkluzivnoga društva. Godine 2022. škola se našla među najboljih 30 gimnazija u Hrvatskoj zahvaljujući sjajnom rezultatu učenika na ispitima državne mature, a učenici također ostvaruju sjajne rezultate na županijskim i državnim natjecanjima i smotrama, pa je prije dvije godine Lucija Stipetić postala državna prvakinja iz matematike, a godinu prije nje Theodora Tiha Loos bila je državna prvakinja iz engleskoga jezika ‒ opisuje ravnatelj Kostelić.
Modularna nastava
Od ove jeseni u strukovnim programima krenulo se s novom pedagoškom paradigmom – modularnom nastavom.
‒ Sve je krenulo dosta nejasno, s puno nedoumica i pitanja, ali to smo i očekivali – kaže Jadranka Murgić, nastavnica ekonomske grupe predmeta te nastavlja:
‒ Prošli smo dosta edukacija i sad je ipak lakše. Radimo puno vježbi i to je dobro, puno je veći fond sati za učenje utemeljeno na radu, za samostalne aktivnosti učenika, istraživačke radove i projekte. To je učenicima zanimljivije i takav oblik rada im je prihvatljiviji, jer u okviru jednog projektnog zadatka usvajaju i svladavaju široku lepezu znanja i vještina. Surađujemo s poduzećima u okruženju, provodimo brojne projekte kojima nadopunjavamo školski kurikulum i dajemo učenicima i puno više životnih vještina. S učeničkim domom pripremali smo ogulinsku masnicu, lokani specijalitet koji su učenici prodavali i sve zarađeno uplatili u Zakladu Ana Rukavina. Surađujemo i s Ekonomskim fakultetom s kojim smo organizirali ljetnu školu. U projektima smo oslikavali i spomenike grada Ogulina, proučavali povijest, pisali vodiče na engleskom i hrvatskom. U vrijeme pandemije imali smo projekt bilježenja učeničkih izjava i opravdavanja zašto nisu na online nastavi, pa i ilustracije i snimke s online nastave jer smo željeli zabilježiti te zanimljive situacije ‒ kaže Jadranka Murgić.
Nastavnik informatike Dragan Sabljak također je satničar i kaže da je raspored sati iznimno teško napraviti jer mora uskladiti zaduženja, satnicu i raspored za više nastavnika koji izvode jedan modul.
‒ Uspjeli smo kolega Bojan Grba i ja sve uskladiti i napraviti, čak smo mnoge stvari u školi radili po načelima modularne nastave i prije njezina uvođenja samo to nismo tako zvali, pogotovo u programu web dizajnera koji nas dvojica izvodimo i koji je posve nov. Teško je mnoge elemente uskladiti i zadovoljiti sve zahtjeve koje pred školu postavlja ovaj projekt, jer je puno specifičnosti u svakom strukovnom programu koje ponekad nije ni lako ni jednostavno uklopiti u sustav koji je prilično rigidan. Imamo modularnu nastavu, ali je raspored sati napravljen tako da ga se ne mijenja svakih dva ili tri tjedna. Vodili smo se mišlju da učenicima treba pružiti što više i što kvalitetnije pa smo mnoge sadržaje modula stavili u blokove kako bi njima obuhvatili cjelinu od ideje do realizacije i tako učenicima omogućili da što lakše i jednostavnije ostvare ishode učenja. Mislimo da je puno efikasnije da neki zadatak odrade u kraćem periodu nego da ga razvučemo tijekom cijele godine ili polugodišta ‒ smatra Dragan Sabljak, a Bojan Grba se nadovezuje:
‒ Naši su zakoni i pravilnici neprecizni i nejasni pa je često nejasno kako po njima postupiti. Recimo, kod web dizajnera imamo zadatak izraditi web stranice, a mi od rujna to još nismo napravili jer u redovnoj nastavi to traje mjesecima, a u modularnoj se takav jedan praktični zadatak može odraditi u dan, dva ili tri i učenicima to onda ostane kao trajno znanje. Kad sve razvučete na tri mjeseca onda se mnogo toga zaboravi, a učenicima padne motivacija jer ne vide smisao u takvom radu. Inače, program za web dizajnera otvorili smo prije dvije godine i odaziv učenika je sjajan, čak nismo mogli upisati sve zainteresirane. Javljamo se na natječaje za nabavu opreme i tako smo nabavili najsuvremeniju opremu pa i time motiviramo učenike, a kad su oni motivirani onda nema problema. Međutim, nas se u školama i dalje tretira kao volontere i entuzijaste koji će sve napraviti pro bono, bez naknade i zbog ljubavi prema svom poslu ‒ kaže Bojan Grba.
Suradnja s roditeljima
Pedagoginja Sanja Dubić kaže da je četrdesetak posto učenika putnika koji dolaze iz okolnih mjesta i uglavnom putuju redovnim linijama vlakova koje su prilagođene rasporedu rada škole, a za učenike u mjestima kojima ne prolazi željeznica organiziran je prijevoz školskim autobusom.
‒ U stručno-razvojnoj službi imamo i psihologa na pola radnog vremena. Radimo i s učenicima i s roditeljima, jer važna je suradnja škole i roditelja budući da nam je cilj zajednički: da svaki učenik uspješno završi svoje srednjoškolsko obrazovanje, da stekne zanat odnosno struku ili da položi državnu maturu i upiše željeni fakultet. Želimo zajednički odgajati te mlade ljude i roditeljima često naglašavam da imaju povjerenja u nas u školi, da vjeruju da ćemo odraditi sve što treba kako bi njihovo dijete odrastalo i obrazovalo se u optimalnim uvjetima. Odgoj je dugotrajan proces i treba puno strpljenja i roditeljima i učenicima, jer mladima treba vremena da se razviju, da sazriju, moraju raditi na sebi, a mi smo tu da im pomognemo i da ih usmjerimo. Roditelji često ni sami nisu sigurni postupaju li dobro u odgojnom smislu pa traže pomoć, a naš je posao da im osvijestimo što je njihova, a što uloga škole u tom procesu ‒ kaže pedagoginja Dubić.
‒ Moja je vizija privući što više mladih da se upišu u našu školu i da ostanu u Ogulinu koji je u srcu Hrvatske, na jednakoj udaljenosti od Zagreba i od Rijeke. Pratimo trendove i potražnju na tržištu pa smo se odlučili na uvođenje novih obrazovnih programa i predali smo zahtjeve za šest programa i nadamo se da će nam i to pružiti priliku za napredak. Moramo učenicima ponuditi što širi spektar programa i zanimanja kako bismo ih privukli, jer ako se usredotočimo na jedan ili nekoliko program ne možemo biti konkurentni pa će djeca otići u druge gradove, a nama je cilj da ostanu u Ogulinu. Uz to, nema u bližoj okolici srednjih škola, osim Obrtničke i tehničke škole u gradu i moramo se pobrinuti da se naša djeca obrazuju u Ogulinu ‒ objašnjava ravnatelj Kostelić te nastavlja:
Svaki je učenik važan
‒ Želja je svih nas zaposlenika da škola opstane, jer smo stalno suočeni s padom broja učenika, a ove smo godine prvi put na manje od 200 učenika pa nam je primarno zadržati djecu u svom gradu i na našem području. Mala smo sredina, ali nudimo našim učenicima puno toga tako da onaj tko želi napredovati može napredovati i u Ogulinu i ne mora otići u neki veći grad na školovanje. Želimo učenicima ponuditi što više programa i projekata, puno radimo na promidžbi škole pa obilazimo osnovne škole u okruženju, organiziramo dane otvorenih vrata na kojima se predstavljamo u najboljem svjetlu svojim budućim učenicima i njihovim roditeljima. Nama je svaki učenik važan, jer ako se ugasi škola, gasi se i selo ili grad, to je uvijek tako. Želimo opstati u ovim izazovnim vremenima pa smo predali zahtjev za odobrenje upisa u programe upravno-poslovnog referenta, tehničara za informacijske tehnologije, konobara, kuhara, slastičara i konobara te pomoćnog radnika u domaćinstvu smještajnog objekta. Čekamo odobrenje i razmišljamo o tome kako školu obogatiti i programski pa čak anketiramo i naše osmaše kako bismo otkrili njihove afinitete i želje da im možemo ponuditi primjerene programe. Naravno, osluškujemo i potrebe našega grada kako bismo mogli odgovoriti na sve izazove i zadovoljiti potrebe lokalne sredine. Svjesni smo i da kod učenika opada interes za gimnazijske programe, jer sve više razmišljaju o tome da nakon završene strukovne škole odmah mogu pokrenuti svoju tvrtku ili se zaposliti i osigurati si egzistenciju, umjesto da završe fakultet pa da godinama budu bez posla.
Naš je osnivač Karlovačka županija i suradnja s osnivačem doista je jako dobra. Sad smo u energetskoj obnovi školske zgrade i to pokrivaju fond i Županija te smo zahvalni na svoj pomoći koju nam osnivač pruža. Što nam nedostaje? Djeca, učenici! Imamo stručno pokrivenu nastavu, nastavnici su većinom iz Ogulina i okolice, ali imamo i putnike iz Zagreba, Karlovca, Rijeke. Imamo kvalitetnu opremu, imamo sportsku dvoranu, imamo sve što nam treba i jedino si želimo što više učenika. Grad Ogulin nam je prije nekoliko godina financijski pomogao da opremimo kabinet kuharstva koji ćemo, nadam se, od iduće jeseni koristiti na zadovoljstvo nas i naših učenika. Još samo da dobijemo dopusnicu za upis kuhara ‒ zaključuje ravnatelj Dario Kostelić.
Branko Rumenović, nastavnik ekonomske skupine predmeta
Povezujem teoriju sa stvarnim životom
‒ U svakodnevnom radu s učenicima nastojim teorijske nastavne sadržaje povezati s primjerima iz stvarnog poslovnog okruženja. Učenici tako provode istraživanja o poduzetničkim aktivnostima poduzetnika ogulinskog kraja, analiziraju kako je nastala njihova poduzetnička ideja te na koji je način obrazovanje utjecalo na njihov poslovni razvoj. Ovakav pristup omogućuje učenicima razumijevanje ekonomskih koncepata putem stvarnih poduzetničkih priča, čime se povećava motivacija i razvija poduzetnički način razmišljanja ‒ opisuje profesor Branko Rumenović te ističe da se znatan dio nastave temelji na projektnom radu i međunarodnim aktivnostima.
‒ U različitim projektima učenici razmjenjuju iskustva s vršnjacima iz Europe, a posebno ističem uspješnu suradnju s partnerima iz Španjolske, Litve i Rumunjske. Jedan od posebno zanimljivih primjera međunarodne suradnje jest online predavanje koje je moj učenik održao na engleskom jeziku na konferenciji za španjolske nastavnike, u kojem je predstavio iskustva rada u eTwinning projektima. Ovakve aktivnosti ne samo da potiču uporabu stranih jezika i digitalnih vještina, već pridonose razvoju samopouzdanja i profesionalnih kompetencija učenika.
Erasmus+ projekti predstavljaju izvanrednu priliku za povezivanje teorijskog i praktičnog znanja. Trenutačno sudjelujemo u projektu 'Diverse', koji učenicima omogućuje upoznavanje različitih obrazovnih sustava, razvoj međukulturnih kompetencija te stjecanje uvida u europske vrijednosti i dobre prakse. Osim toga, važno je istaknuti i međunarodni Climate Action Project, u kojem sudjeluju učenici i nastavnici iz cijeloga svijeta, radi osvještavanja i edukacije mladih o klimatskim promjenama i održivom razvoju. Međunarodne aktivnosti učenika omogućuju razvoj jezičnih i digitalnih kompetencija, potiču kreativnost i timski rad, a sudjelovanje u takvim projektima obogaćuje nastavu i priprema učenike za izazove suvremenog globaliziranog tržišta rada ‒ napominje Branko Rumenović.
OSOBNA KARTA ŠKOLE
Broj učenika: 264 (197 u Gimnaziji + 67 u Medicinskoj školi u Karlovcu, izdvojeni pogon u Ogulinu)
Broj razrednih odjela: 18 (14 u Gimnaziji + 4 medicinska u Medicinskoj školi)
Broj djelatnika: 58
Poznate osobe, bivši učenici škole: dr. sc. Vladimir Bakarić (Humboldtov istraživač na Sveučilištu Humboldt), Pero Kvrgić (glumac), Lovorko Magdić (sportski novinar), dr. sc. Marko Grba (fizičar), Miljenko Vučić (hrvatski paraolimpijac), dr. sc. Momir Mališ (kemičar), Jelena Lešić (Miss universe Hrvatske 2005., voditeljica)
Broj mentora: 4
Broj savjetnika: 7
Broj izvrsnih savjetnika: 1
Školska kuhinja: ne
Sportska dvorana: da
Broj smjena: 1
Ponos škole: uspjesi učenika na natjecanjima i maturi; duga tradicija i kontinuirani razvoj; raznolikost obrazovnih programa; brojni projekti
Moto, ideja vodilja škole: „Znanje je moć”; biti mjesto znanja, rasta i zajedništva koje već više od jednog stoljeća oblikuje generacije mladih Ogulinaca
