Kako dojave o postavljenim bombama utječu na nastavu

Dojave o postavljenim bombama nisu samo problem za školu i nastavni proces – problem je učinjen cijelom sustavu Djeca ne vole školu u tolikoj mjeri da svakodnevno prekidaju nastavni proces Bosanskohercegovački građani već su više od mjesec dana na udaru, kako se dosad ispostavljalo, lažnih prijava o postavljenim bombama u školama, trgovačkim centrima i drugim ustanovama, a vlasti su objavile da su uhitile nekoliko maloljetnih osoba osumnjičenih za ova nedjela. Tijekom tjedan dana sredinom listopada tuzlanske su vlasti dobile najmanje deset prijava, a među posljednjima je prijavljena bomba u tamošnjoj Srednjoj medicinskoj školi. Nakon izvršenog pregleda utvrđeno da je prijava ‒ lažna. Ista je škola i tjedan dana ranije bila „meta” istih prijetnji, a priopćeno je da su to radili maloljetnici te kako policija radi na rasvjetljavanju i dokumentiranju lažnih dojava. Kako je počelo Problem lažnih prijava bombi u školama nije nov u sarajevskim školama, učenici su nerijetko u prošlosti koristili javne govornice ili brojeve mobilnih telefona (koje bi potom bacali) kako bi prekinuli nastavu u određenoj školi zbog testova, ispitivanja... No, ovaj val skoro svakodnevnih prijava događa se od kraja rujna, kada je u jednom danu, s jedne e-mail adrese, poslana prijava za nekoliko trgovačkih centara u Sarajevu. Najveći dio prijetnji stizao je e-mailovima na adrese škola, trgovačkih centara i ustanova. Uspostavilo se da su neke adrese imale strane domene, poput bugarske, a ostale su dolazile putem mobilnih telefona, bilo u obliku SMS poruka ili poziva. Zbog ovih slučajeva pojačani su pozivi vlasti da se postroži kontrola prodaje SIM kartica za mobilne telefone. Te kartice, raznih pružatelja telekomunikacijskih usluga, dostupne su skoro na svim kioscima, u raznim prodavaonicama gdje se ne traže identifikacijski dokumenti pri prodaji. Najveći dio prijava zabilježen je u Kantonu Sarajevo, kao i u Tuzlanskom kantonu. No, nisu bili pošteđeni ni ostali dijelovi Bosne i Hercegovine. Tako su bombe bile prijavljene u Banjoj Luci, Čitluku, Mostaru, Zenici... Najčešće su „mete” ovih lažnih prijava ‒ škole. Prva „napadnuta” škola bila je Srednja glazbena škola u Sarajevu, a policija i stručne službe morale su odraditi rutinski kontrolni pregled. Naravno da su učenici i djelatnici evakuirani iz objekta, a nakon nekoliko sati utvrđeno je da je uzbuna bila lažna. Uhićeni maloljetnici Sljedećih nekoliko tjedana ovakve su dojave postale trajna kategorija, a školama je normalan rad postao onemogućen. Sama nastava prelazila je na online model, a učenici, nastavnici i roditelji bili su izloženi svakodnevnoj psihičkoj torturi koja je posljedica dojava o postavljenim bombama. Većina srednjih škola nekoliko je puta morala prekidati normalan nastavni proces. Često je uz to spominjana Srednja medicinska škola u Tuzli, potom brojne osnovne i srednje škole širom Sarajeva, a škole su zbog istog razloga bile evakuirane u Zenici, Mostaru... No, nisu samo u škole stizale prijave. U jednom je