Veliki doprinos u promociji digitalnog učenja

Državnim stručnim skupom pod nazivom „Digitalni obzori” Agencija za odgoj i obrazovanje obilježila je završetak programa e-Škole, u kojem je kao partner Hrvatskoj akademskoj i istraživačkoj mreži – CARNET sudjelovala protekle tri godine. Dvodnevno stručno usavršavanje, na kojem se govorilo o integraciji informacijsko-komunikacijske tehnologije u odgojno-obrazovni rad te prilikama i izazovima koji se pojavljuju u obrazovnom sektoru u digitalnom dobu, održano je 28. i 29. rujna u zagrebačkoj XII. gimnaziji. Na predavanjima i radionicama sudjelovalo je uživo i online gotovo 900 odgojno-obrazovnih radnika.

U protekle tri godine sudjelovanja u projektu e-Škole savjetnici Agencija za odgoj i obrazovanje intenzivno su radili na razvoju svojih profesionalnih i pedagoških kompetencija u digitalnom okružju i kontinuirano su radili na stručnom usavršavanju i edukaciji nastavnika, učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja. U navedenom razdoblju savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje održali su gotovo 200 stručnih skupova i radionica s različitim temama na kojima je sudjelovalo više od 7200 odgojno-obrazovnih radnika.

– Formirana je digitalna jezgra viših savjetnika koja sada radi na razvoju i osmišljavanju kvalitetnih e-usavršavanja za profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih radnika predškolskih, osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova u RH-a. Ostvarena je kvalitetna promocija digitalnog učenja, učinkovite primjene novih okružja za učenje te je pokrenut proces usklađivanja s Europskim okvirom digitalnih kompetencija za obrazovatelje unutar šest osnovnih područja – istaknuo je Davor Černi, viši savjetnik za engleski jezik i voditelj projektnog tima uime AZOO-a.

O integraciji IKT-a u odgojno-obrazovni rad i izazovima koje nove tehnologije stavljaju pred učitelje i nastavnike, ali i učenike predavanja su održali dr. sc. Robert Kopal, predsjednik udruge CroAI Mislav Malenica, dr. sc. Edita Rogulj te dr. sc. Nina Begičević Ređep, dr. sc. Bojan Žugec i dr. sc. Markus Schatten svi s Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu. Nakon predavanja, održano je niz zanimljivih radionica s primjerima iz prakse.

U svom izlaganju Robert Kopal potaknuo je razgovor o različitim aspektima umjetne inteligencije (AI) i njezinoj važnosti. Istaknuta je potrebu za maksimiziranjem koristi AI-ja i minimiziranjem rizika. Dotaknuo se teme regulacije AI-ja te je predstavio najvažnije rezultate istraživanja percepcije umjetne inteligencije u Hrvatskoj. Razvila se i rasprava o primjeni AI-ja u obrazovanju te istaknute prilike i izazovi koji se pojavljuju u obrazovnom sektoru u digitalnom dobu. Kopal se osvrnuo i na deset prijedloga za oblikovanje budućnosti obrazovanja, s naglaskom na vještine budućnosti. Neki od tih prijedloga uključuju oslobađanje učenika od pritiska okoline, poticanje kreativnosti, uvođenje kritičkog mišljenja kao obveznog predmeta te promjenu uloge nastavnika. Također je istaknuta važnost samousmjerenog učenja i potreba za „renesansnim” obrazovanjem.

U svom je izlaganju Mislav Malenica istaknuo sveprisutnost umjetne inteligencije te brzinu kojom se danas događa tehnološki razvoj. Naglašena je potreba za što boljim razumijevanjem onoga što nam omogućava generativna umjetna inteligencija, kako bi bili svjesni prednosti i nedostataka, te istaknuta važnost pojedinca koji kao dio sustava ne treba čekati gotovo rješenja već sam biti pokretač promjene. 

Predavanje pod nazivom „Digitalna zrelost i vrednovanje škola / igrifikacija” održali su Nina Begičević Ređep, Bojan Žugec i Markus Schatten s Varaždinskog FOI-a, koji je bio partner na projektu e-Škola. U svojim izlaganjima istaknuli su da ne postoji univerzalna definicija digitalne zrelosti škola te su potaknuli sudionike da razmisle o tome što je za njih digitalna zrelost u kontekstu obrazovnih ustanova. Digitalna zrela škola opisana je kao ona koja postiže visoku integraciju digitalnih tehnologija u svoj svakodnevni život i rad. Predstavili su i okvir za digitalnu zrelost škola koji su razvili Fakultet organizacije i informatike i CARNET-a, a predstavili su i instrument za procjenu digitalne zrelosti škola, koji se sastoji od čak 47 elemenata. Osim toga, prikazan je sustav za vrjednovanje digitalne zrelosti škola, koji se primjenjuje za procjenu digitalne zrelosti škola. 

U svom je izlaganju Markus Schatten naglasak stavio na temu igrifikacije koja u nastavnom procesu označava pristup obrazovanju koji se koristi elementima igre kako bi motivirao učenike i olakšao njihovo učenje. Ovaj se koncept koristi tehnikama i mehanikama iz videoigara da bi pretvorio učenje u zabavan i angažirajući proces, pojasnio je. Igrifikacija također pridonosi razvoju različitih vještina. Učenici razvijaju sposobnosti kao što su rješavanje problema, kritičko razmišljanje, suradnja i komunikacija, dok istodobno uče kroz praktične primjene gradiva. 

‒ Personalizacija učenja također je moguća jer učenici mogu napredovati prema vlastitom tempu i interesima. Međutim, ima i nekoliko nedostataka igrifikacije. Postoji potencijal za ovisnost o vanjskim nagradama, umjesto intrinzične motivacije za učenje. Igrifikacija također može potaknuti površno učenje jer se učenici često usmjere na kratkoročne ciljeve i nagrade umjesto na duboko razumijevanje gradiva. Pravilna implementacija je ključna, jer nepravilno provedena igrifikacija može zbuniti i demotivirati učenike ‒ naglasio je Markus Schatten.

Edita Rogulj u svom je izlaganju naglasak stavila na pozicioniranje sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u digitalnom okružju. Predstavila je relevantne informacije i stavove odgojitelja o integraciji informacijsko-komunikacijske tehnologije u odgojno-obrazovni rad. Unatoč prepoznavanju prednosti integracije IKT-a, postoje izazovi s kojima se odgojitelji suočavaju, istaknula je, a najviše ih zabrinjava zaštita osobnih podataka djece i roditelja, nedefinirano vrijeme upotrebe IKT-a izvan radnog vremena te zaštita osobnog ugleda i ugleda profesije. 

Tijekom stručnog skupa održane su 34 radionice za sudionike uživo te 33 radionice za one koji su skup pratili putem AZOO-ove platforme Zoom Events. Radionice su bile usmjerene na primjenu digitalne tehnologije kako u neposrednom radu s učenicima tako i u ostalim poslovima odgojno-obrazovnih radnika. Obrađene su teme poput Virtualna stvarnost u učionici: umjetnost kreiranja novih obrazovnih iskustava; Analogno u digitalnom: Igrifikacija u odgojno-obrazovnom radu; Tehnike za poticanje kreativnosti; Nova era nastave putem Spotifyja; Magic School AI; Istraživanje zakona optike u virtualnom laboratoriju; Utjecaj medija na mentalno zdravlje; Uvod u XR: virtualna, proširena i mješovita stvarnost u obrazovanju; Putovanje s Tolkienovim Hobitom; Digitalni alati za djecu rane i predškolske dobi; Digitalni pomagači; AI Art & Music – primjena u nastavi; Alati za digitalno pripovijedanje. (R. I.)