Motiviranje učenika za nastavu

Motiviranje učenika za nastavu obuhvaća sve što potiče na učenje, usmjerava ga, određuje mu intenzitet, trajanje i kakvoću. Učitelji bi na svakom satu trebali održavati pozornost, povećavati važnost predmeta graditi pouzdanje u sposobnosti i poticati zadovoljstvo učenika te redovito koristiti nastavne i motivacijske tehnike kojima povećavaju zanimanje za predmet, odnosno nastavni sadržaj i školski rad. Motivacija u nastavi sastavni je dio uvodnoga dijela nastavnog sata. Motivacijske tehnike mogu biti prisutne u svim stadijima nastavnog sata, a posebno pri ponavljanju nastavnog gradiva te prije provjere znanja i ocjenjivanja. U nastavi se mogu koristiti sljedeće nastavne motivacijske tehnike: ispunjaljke, križaljke, mreže, skrivalice, asocijacije, kvizovi i mentalne mape. Kvizovi mogu biti različiti. Mogu se natjecati svi učenici, skupine ili određeni učenici. Uz njih se često koriste i zagonetke, rebusi, igre vješala, kratki zvučni zapisi, kratki videozapisi, karikature, skice, mimika, pantomima, odjeća, predmeti, modeli, lopte, lutke, kolaž, različite igre, crtanje, kratke smiješne pričice, anegdote, citati, metafore. U školama se najčešće koriste motivacijske tehnike zapisivanja zamisli ili brainwriting te oluje ideja ili brainstorming. Služe u nastavi za što brže i učinkovitije učenje novih riječi, godina, imena i događaja i motiviraju učenike za učenje novog nastavnog sadržaja. Posebne su motivacijske tehnike namijenjene opuštanju i kraćem odmoru učenika ‒ opuštanje uz glazbu (s vježbama disanja), uz kretanje (dizanje ruku, ustajanje, mijenjanje rasporeda sjedenja) ili posebne tehnike meditacije. Glazba može pomoći u stvaranju posebnog raspoloženja učenika. Najčešće se koristi kao zvučna pozadina prije početka nastavnog sata i za vrijeme odmora. Motivacija za učenje znači usmjeravanje energije na dostizanje postavljenih nastavnih ciljeva. Pritom se mogu koristiti razne motivacijske tehnike. Za motivaciju učenika važna je ustrajnost. Što dulje traje, veća je mogućnost uspjeha i završavanja postavljenih zadataka. Važni su i nastavni ciljevi koje učenici trebaju postići. Postavljeni ciljevi poboljšavaju uspješnost, zato što usmjeravaju pozornost na zadatak, uključuju trud, povećavaju ustrajnost i pospješuju razvoj novih strategija za dostizanje ciljeva. Na postizanje nastavnih ciljeva utječe i učeničko prihvaćanje ciljeva koje je predvidio nastavnik; ako ih učenici prihvate, ti ciljevi onda potiču i motivaciju. Motivacijske tehnike mogu biti klasične, inovativne, planirane, spontane, kratkotrajne, dugotrajne, uvodne, zaključne ili međumotivacijske. S obzirom na osjetila učenika, mogu biti vizualne (vid), auditivne (sluh), kinetičke (kretanje), olfaktorne (njuh) i gustativne (okus). Za korištenje te strategije u razredu važno je da izaberemo aktivnost koja je prilagođena učenicima u konkretnoj situaciji i koja je ciljano usmjerena. Da bi učenici temeljito ovladali nastavnim predmetom, učitelji bi trebali stvoriti pozitivno nastavno ozračje i