Čak 37,5 posto učenika četvrtih razreda osnovne škole ne uspijeva zadovoljiti ni osnovne kriterije pisanja sažetka, pokazali su rezultati nacionalnih ispita provedenih u ožujku među učenicima četvrtih i osmih razreda osnovne škole.
Osmaši su u pismenom izražavanju nešto bolji, jer je onih koji imaju nula posto riješenosti tog ispita oko 12 posto. Riječ je o učenicima koji nisu napisali dovoljan broj riječi, nisu odgovorili na zadanu temu ili su predali prazan papir, rečeno je u ponedjeljak prilikom predstavljanja rezultata nacionalnih ispita u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVV). Iako je u tom dijelu testa iz hrvatskog jezika zabilježen blagi napredak u odnosu na prošlu godinu, evidentno je, vele u NCVVO-u, da bi u školama na razvoju vještine pisanja trebalo ozbiljnije poraditi.
U NCVVO-u ističu kako im nije cilj da nacionalni ispiti budu ni prelagani ni preteški, već da prosječna riješenost bude što bliže 50 posto jer takav rezultat omogućuje jasniji prikaz razlika među učenicima i realniju procjenu njihova znanja. Ove su godine nacionalni ispiti odgovorili tom kriteriju jer su učenici pokazali ujednačena postignuća u većini predmeta, pri čemu su prosječne riješenosti ispita uglavnom bile između 42 i 60 posto, što daje objektivnu sliku znanja učenika.
U hrvatskom jeziku oko 10 posto osmaša ostvarilo je rezultat na razini odlične ocjene, a nedovoljan tek 1,2 posto učenika. Prosječna riješenost prvog dijela ispita iznosila je 61 posto, a maksimalan broj bodova ostvarilo je 15 učenika. Kada se promatra cjelokupni ispit, uključujući i pisani zadatak, stopostotan rezultat ostvarila su samo dva učenika.
Prosječna riješenost ispita iz matematike iznosila je 45,9 posto, sedam posto učenika ostvarilo je rezultat na razini odlične ocjene, a isto toliko nije postiglo ni dovoljan. Engleski jezik pokazao je gotovo identične rezultate kao hrvatski jezik. Prosječna riješenost bila je na sličnoj razini, pri čemu je 19,2 posto učenika ostvarilo odličan rezultat, a 6,4 posto nedovoljan. U njemačkom jeziku koji je polagalo 2.665 učenika, prosječna riješenost iznosila je 47,6 posto, u francuskom jeziku 53,9 posto, no kako je tom ispitu pristupio tek 71 učenik, rezultati nisu usporedivi, vele u NCVO-u.
Najniže prosječne rezultate učenici su ostvarili iz biologije i fizike, ispod 43 posto. To ne znači da su učenici slabiji u tim predmetima, ističe ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović, nego da su ispiti bili zahtjevniji. U fizici je 14,2 posto učenika imalo nedovoljan rezultat, a 7,4 posto odličan. U kemiji je prosječna riješenost iznosila 45 posto, uz 9,3 posto odličnih i 9,5 posto nedovoljnih rezultata. Geografija je ostvarila prosječnu riješenost od 46,1 posto, dok je povijest bila među uspješnije riješenim predmetima s prosjekom od 60,1 posto.
Po prvi puta uspoređeni su rezultati djevojčica i dječaka te se pokazalo da su dječaci neznatno uspješniji jedino u fizici i matematici, dok su djevojčice ostvarile bolje rezultate u svim ostalim predmetima. Najmanje razlike zabilježene su upravo u matematici i STEM području, a najveće u materinjem i stranim jezicima. U hrvatskom jeziku djevojčice su bile uspješnije od dječaka za čak 9,8 postotnih bodova, u njemačkom jeziku za 10,4 posto, a u francuskom čak za 18,9 posto. Ovakvi su obrasci dijelom očekivani no sada su po prvi put potvrđeni na reprezentativnom uzorku od oko 33 tisuće učenika, ističu u NCVVO-u.
Najveći broj stopostotnih rezultata zabilježen je iz engleskog jezika, gdje je maksimalan broj bodova ostvarilo 186 učenika. Zanimljivo je da su vrlo visoki rezultati ostvareni i u fizici te kemiji, gdje je 55, odnosno 68 učenika riješilo ispit bez ijedne pogreške. To je, veli Filipović, dokaz da učenici nisu slabije motivirani na zadnjim ispitima jer su upravo ovi ispiti bili među zadnjima. Istodobno, broj učenika koji su ostvarili nula bodova ostao je vrlo malen, što prema ocjeni NCVVO-a pokazuje da učenici nacionalne ispite shvaćaju ozbiljno i pristupaju im odgovorno.
Iako rezultati nacionalnih ispita ne utječu izravno na upis u srednje škole, iz NCVVO-a poručuju da su oni važan pokazatelj učenicima i roditeljima pri odabiru buduće škole.
- Ako učenik tijekom osnovne škole ima izvrsne ocjene, a na nacionalnim ispitima ostvari znatno slabiji rezultat, recimo iz matematike, to je signal koji treba ozbiljno razmotriti prilikom odabira srednje škole. Takav učenik ne bi trebao upisati matematičku gimnaziju, ustvrdio je Filipović.
Rezultati nacionalnih ispita pokazali su i velike razlike među školama. Kao primjer naveden je Zagreb, gdje su lani pojedine škole ostvarile prosječnu riješenost veću od 75 posto, dok su druge bile ispod 30 posto. Takve analize, poručuju iz NCVVO-a, omogućuju školama, gradovima i županijama da lakše prepoznaju područja u kojima su potrebna dodatna ulaganja i podrška.
Iz NCVVO-a upozoravaju da rezultate nacionalnih ispita ne treba izravno uspoređivati s prethodnim godinama niti između različitih predmeta jer svake godine ispite pišu nove generacije učenika, a zadaci nisu isti. Ipak, uočeno je da je jedan od većih izazova za škole razvoj čitalačke pismenosti i vještine pisanog izražavanja, odnosno sposobnosti da učenici jasno i sažeto prenesu informacije u pisanom obliku.
Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih poručuju da će rezultati nacionalnih ispita imati važnu ulogu u pripremi novih kurikuluma i budućih obrazovnih politika.
Na pitanje razmišlja li se o promjenama u sustavu ocjenjivanja, uključujući moguće ukidanje brojčanih ocjena u nižim razredima osnovne škole, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje, Vesna Šerepac, poručila je da će se o svim modelima vrednovanja raspravljati u sklopu izrade novih kurikuluma. Korištenje rezultata nacionalnih ispita kao kriterija za upis u srednje škole u ovom trenutku se ne razmatra, poručila je.
Rezultati nacionalnih ispita pokazali su i velike razlike među školama. Kao primjer naveden je Zagreb, gdje su lani pojedine škole ostvarile prosječnu riješenost veću od 75 posto, dok su druge bile ispod 30 posto
