Svrha je izložbe, osim prezentacije građe iz fundusa Etnografskog muzeja, potaknuti korisnike, posebice mlađih generacija, na kritičko promišljanje složenih procesa primanja i odašiljanja vlastitih poruka, kako virtualnih tako i realnih
Izložbom „Sa zida na zid”, koja je u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i samostalnom performativnom umjetnicom Vlastom Delimar, otvorena 25. rujna u Etnografskom muzeju u Zagrebu, predstavljena je kolekcija zidnjaka unutar Zbirke platnenog posoblja Etnografskog muzeja, njihovo podrijetlo i rasprostranjenost, načini izrade, tematske i, prije svega, bogate značenjske odrednice sa željom da ovaj tradicijski predmet posluži kao polaznica u sagledavanju aktualne svakodnevice u kontekstu digitalne kulture.
Iznimno vrijedni dokumenti vremena
„Komparativno analizirajući tekstualno i slikovno predstavljene stavove, norme i vrijednosti, izvezene na uporabno-dekorativnim platnima koja su krasila zidove kućanstava diljem Hrvatske, ali i puno šire, dobrim dijelom cijelog 20. stoljeća, suočavamo se s vrijednostima koje zastupamo i širimo (postamo, šeramo, lajkamo, snepamo, tagiramo, komentiramo i dr.) danas, i do stotinjak godina kasnije, po virtualnim zidovima i ekranima uređaja visoke tehnologije novoga milenija”, stoji, među ostalim, u najavi izložbe.
U gradskim sredinama središnje Europe zidnjaci (zidne krpe, kuharice) postaju popularni krajem 19. stoljeća, a 20-ih i 30-ih godina prošlog stoljeća nalazimo ih i u seoskim sredinama, da bi uskoro postali općom modom. Iako su prvotno imali praktičnu ulogu – zaštitu zida od prskanja, ubrzo su im dodane i lako pamtljive poruke vezane za promociju osobne higijene, zdrave prehrane ili bontona, što osim dekorativnog jača njihov komunikacijski značaj. Kao što je vidljivo iz niza primjeraka iz fundusa Etnografskog muzeja, prizori i poruke na zidnjacima vrlo često odražavaju stereotipnu muško-žensku podjelu uloga u patrijarhalnom domaćinstvu 20. stoljeća, bilo da je potiču, ironično je komentiraju ili joj se opiru, te su kao takvi iznimno vrijedni dokumenti vremena.
Zazivanjem prisjećanja na klasične prizore unutar kuhinjskih ambijenata – središta bliskog druženja s članovima obitelji, susjedima i gostima minulih generacija, suočavamo višeslojni fenomen zidnjaka s aktualnim globalnim praksama dijeljenja statusa na različitim društvenim mrežama i online kanalima, pružajući platformu za međugeneracijsku razmjenu stavova i iskustava o dijeljenim vrijednostima unutar društva i zajednice.
U okolnostima suvremenoga doba, kada su nam isticanja sadržaja više ili manje skrivenog značenja nad kuhinjskim pećima tek daleko osobno ili kolektivno sjećanje, a objave na društvenim mrežama i okupljanja pa i veze na daljinu svakodnevna aktivnost koja izranja iz iste potrebe (i mode) dijeljenja vrijednosti s odabranom društvenom skupinom, svrha je izložbe, osim prezentacije građe iz fundusa Etnografskog muzeja, potaknuti korisnike, posebice mlađih generacija, na kritičko promišljanje složenih procesa primanja i odašiljanja vlastitih poruka, kako virtualnih tako i realnih.
Studentska razmišljanja na temu
Svoje viđenje poruka na tradicijskim zidnjacima, tragom feminističke interpretacije (herstorytellinga) daje doajenka hrvatske performativne umjetnosti Vlasta Delimar, dok studenti Akademije likovnih umjetnosti pod vodstvom prof. dr. sc. Josipa Zankija, nositelja kolegija Antropologija umjetnosti u javnom prostoru, umjetničkim instalacijama i animacijama predstavljaju svoja razmišljanja na temu. Radovi su nastajali tijekom akademske godine 2024./2025., na temelju virtualne izložbe #Objavi na zidu! Ili, što jedna krpa i jedan meme imaju zajedničko? i studijskih posjeta Muzeju i Čuvaonici Etnografskog muzeja kao ishodištima inspiracije za interpretativno likovno stvaralaštvo, čime nastavljamo tradiciju dobre prakse suradnje Muzeja s gradskom zajednicom, domaćom likovnom scenom i ustanovama u visokom obrazovanju.
Izložbu prati e-katalog s tekstovima autorice i suradnika, eksperimentalni videociklus MUSEOcoLAB, osmišljen u suradnji s kazivačima influencerima i kreatorima sadržaja, kao i pedagoško-andragoški program za korisnike širokog profila, a usmjeren na promociju medijske pismenosti, posebno djece i mladih (prijave na: edukacija@emz.hr).
Izložba je realizirana sredstvima Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a ostaje otvorena do 31. prosinca 2025. godine. (ri)
Gostujuća izložba Instituta za arheologiju i Arheološkoga muzeja u Zagrebu Djetinjstvo u davna vremena u Gradskom muzeju Požega donosi brojne zanimljivosti iz života najmlađih članova drevnih zajednica
Na izložbi „Dragi Pinocchio”, koja upravo traje u Etnografskom muzeju u Zagrebu, predstavljeni su radovi talijanskih dizajnera i grafičkih dizajnera koji su dali novi oblik najpoznatijem lutku na svijetu u subotu
Na izložbi su izloženi radovi koji su nastali na Radionici „Intimni prostori svakodnevice” koja je bila održana od listopada 2023. do ožujka 2024. godine, tijekom 64 sata nastave na kojoj je sudjelovalo 25 studenata s nekoliko fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Riječ je o tradicijskoj tehnici pričanja priča za djecu koja spaja sliku i riječ, a nastala je početkom prošloga stoljeća u Japanu. Trodnevni program festivala u EMZ-u obuhvaćao je pričanje priča na način kamišibaj kazališta te radionice djecu i odrasle
Danas HPKZ povezuje stručnjake iz cjelokupne odgojno-obrazovne vertikale – od odgojitelja, učitelja i nastavnika, preko stručnih suradnika i ravnatelja, do sveučilišnih profesora i znanstvenika
OGLAS
Nacionalna konferencija eTwinninga 2025., održana pod godišnjom temom eTwinninga „Građansko obrazovanje: slavimo ono što nas ujedinjuje”, okupila je gotovo 200 sudionika koji su obilježili 20 godina eTwinninga – digitalne platforme koja povezuje najveću europsku zajednicu učitelja – te prisustvovali dodjeli nagrada COMET i EITA za najuspješnije eTwinning i Erasmus+ projekte.
Kako stvoriti preduvjete za inovativan obrazovni sustav koji motivira učenike na cjeloživotno učenje i aktivno sudjelovanje u društvu
Sudjelovanje u ovakvim programima još je jednom potvrdilo koliko je važno biti dio europske obrazovne zajednice, koju označava otvorenost, inovativnost i kreativnost
Povijest tehnološkog razvoja, filozofske rasprave i izazovi digitalne ere otkrivaju kako inovacije kontinuirano preoblikuju naš pogled na svijet. Osim toga, naglašavaju važnost osnaživanja mladih generacija da se tehnologijom koriste odgovorno, ali i da razvijaju etički okvir za razumijevanje njezinih posljedica
Manjak nastavnika dio je šireg problema nedostatka kvalificiranih radnika. Prema izvješću OECD-a, 85 posto nastavnika zadovoljno je svojim poslom, no samo 22 posto smatra da društvo cijeni njihov rad. Istodobno, obrazovni sustavi teško pronalaze kvalificirane kadrove
Sva bi djeca trebala imati iste uvjete, a teret se ne može prebacivati na roditelje. Lokalna rješenja opet generiraju nejednakost. Država bi morala osigurati sredstva za srednjoškolce – kaže prof. Antonija Petričušić
Prvi rezultati provedbe reforme
Kako su učenici, nastavnici, ravnatelji i stručni suradnici strukovnih škola ocijenili prvu godinu provedbe modularne nastave? Zašto i dalje kaska suradnja škola s poslodavcima – zbog čega nizak udio učenika provodi učenje temeljeno na radu kod poslodavca? Što treba mijenjati da bi iz reforme proizašli bolji rezultati?